Vuk Hamović: Mi smo dokaz da je BiH atraktivna za investitore

Jedan od najvećih energetskih projekata u BiH, ali i regiji, privatna termoelektrana u BiH – TE Stanari – distribuirala je ove godine prve količine električne energije u mrežu.

Sinkronizacija je, protekla prema planu, bez ikakvih problema za mrežu ili za elektranu, a samo prvog dana testiranja isporučeno je 420 MWh električne energije. Na ovaj način započela je finalna test faza koja će potrajati nekoliko mjeseci.

Najveći investitor u energetski sektor u BiH, odnosno direktor i vlasnik ETF kompanije Vuk Hamović prošle sedmice je boravio u Sarajevu, iskoristili smo priliku za razgovor.

U proteklih 10 godina u TE Stanari ste investirali preko 560 miliona eura, probna proizvodnja je počela. Kako gledate na sve ovo? Da li ste zadovoljni?

- Termoelektrana Stanari je u testnoj fazi proizvela 200.000 MWh energije. Ulazimo  u pred posljednju fazu, nakon čega dolazi dokazivanje kapaciteta i početak redovne proizvodnje u smislu komercijalnog rada. Od 1. juna ili jula očekujemo da elektrana bude na mreži u punoj snazi i da isporučuje energiju.

Gdje će energija da završi?

- Pitanje gdje će energija završiti je malo komplikovanije. ETF je trgovac u 20 zemalja jugoistočne Evrope. Struja proizvedena u Stanarima je samo mali dio našeg ukupnog portfolija. Kako je Bosna i Hercegovina izvoznik struje, odnosno više struje se proizvede, nego što se troši, čak i prije Stanara, logično je da je struja namijenjena izvozu, iako je moguće da ćemo proširiti portfolijo prodaje energije u BiH.

ETF na projektu TE Stanari sarađivala je sa kineskom kompanijom Dongfang Electric Corporation. Kakva su vaša iskustva sa kineskim kompanijama?

- Dobra. Kineska ekonomija zadnjih godina se razvila u najmoćniju ekonomiju svijeta i oni agresivno gledaju prema inostranstvu, kao regionu u kojem šire plasman svojih roba. Dongfang Electric Corporation kompanija, sa kojom smo napravili ugovor po sistemu ključ u ruke, svake godine napravi 35.000 MWh raznih elektrana, što je više od 100 stanara. Oni su agresivni kao ulagači, u svim zemljama svijeta, ne samo u BiH.

U energetskom sektoru ima relativno malo alternativa, najozbiljnija zapadna alternativa za nas je bila Alstom kao proizvođač. Međutim, oni su bili preskupi i preoštri u zahtjevima, tako da smo se odlučili za kinesku kompaniju. Stoga i odgovor na moje pitanje je da treba nastaviti "jahati" na tom talasu i prihvatiti Kineze kao partnere.

U BiH, rudnici većim dijelom su u dubijozama, kako se to dešava?

- Mi smo dokaz da se  može raditi profitabilno. U Stanarima smo 11 godinu. U rudnik smo ušli zbog centrale i svih 10 godina smo profitabilni. Očigledno je da je država loš gospodar. Ako smo se odlučili za sistem koji nije socjalizam ili boljševizam, nego zapadna demokratija i tržišni mehanizmi, to treba sprovesti do kraja i privatizovati sve što se može privatizovati, jer će biti bolji gospodar.

Kako preživljavaj Stanari?

- Kada smo ugovarali poslove, bilo je drugačije, bile su drugačije cijene i najveći dio energije je prodat unaprijed na tri i na 10 godina.

Koliko je Bosna i Hercegovina atraktivna za strane investitore? Postoji li rizik ulaganja?

- Mi smo dokaz da je Bosna i Hercegovina atraktivna za investitore. Što se tiče rizika, svaki investitor će sagledavati pitanje rizika, a ako rizik prelazi određene granice, onda ne vrijedi komercijalna aktivnost. Najveće količine uglja u Evropi su na Kosovu i najlakši pristup uglju je tamo. Međutim postoji rizik ulaganja, tako da investitori zaobilaze Kosovo. U BiH nema rizika, zato je energetski sektor veoma atraktivan.

Često imamo priliku čuti da BiH ima najveći potencijal u energetskom sektoru, ako već ima najveći potencijal, onda slijedom logike bi trebalo da najviše izvozi električne energije i da ima najniže cijene. Zašto to nije tako?

- Energetski sektor pripada državi, a država iz toga treba da napuni budžet i da pokrije potrošače struje, odnosno penzionere, vojnike i sve ostale potrošače budžeta. Škole ne treba da dobiju struju "nako" treba da je plate koliko košta. To je malo novca u krug, ali to treba da se desi. Cijena struje  u okruženju je političko pitanje, nikome ne pada na pamet da stane na pumpu napuni benzin i ode. Ako ne platiš račun za mobilni telegon biće isključen, a za struju dođe normalno da se ne plati ili da bude jeftinija. Mislim da je konkurencija ta koja gura cijenu dole.

Važite za najbogatijig čovjek u regionu. Postoji li neki recept uspjeha?

- Baka mi je uvijek govorila jedno, trebaš da kupiš jeftino, prodaš skupo i paziti da ne "pobrkaš".Trik nije struja, nego dobra organizacija posla.

E.Kokor