Bosna i Hercegovina: Evropska rok-zvijezda

Senzacionalne vijesti o brutalnim događajima u našem društvu ponekad zauzmu mjesta pozitivnim pričama koje bi mogle biti motivacija, a ujedno i alatka protiv odliva mozgova sa kojim se suočavamo i dalje bez obzira što naša zemlja prema standardima MMF-a zauzima poziciju „upper middle income country“, tj. višeg srednjeg GBP-a.

Aluzija u naslovu odnosi se na to da je Bosna i Hercegovina trenutno vjerovatno najzanimljivije mjesto u Evropi za ulaganja u oblasti nauke o materijalima. Mi smo „rok-zvijezda“ (eng. „rock“= stijena) u oblasti metala i različitih nemetalnih minerala, prije svega alumosilikata.

Naime, Evropa ulaže veoma značajna sredstva u borbu protiv zavisnosti od Kine u pogledu sirovina. Evropska unija je odvojila veliki budžet kroz konzorcijum nazvan EIT RawMaterials (Evropski institut za inovacije i tehnologiju-za sirovine) gdje je preko 270 miliona eUra u toku pet godina usmjereno na podršku istraživanjima u sektoru sirovina. Međutim, istovremeno većina zapadnoevropskih zemalja je obustavila rudarska iskopavanja ili ih u potpunosti minimalizovala iz želje da sačuvaju životnu okolinu, s obzirom da se smatra da je rudarstvo oblast industrije koja dosta zagađuje. Međutim, to i ne mora biti tako, jer čak i otpadni materijali iz rudarstva mogu postati korisne sirovine. Studijski program hemija sa PMF-a u Banjoj Luci je sproveo istraživanje u kome se u laboratorijskim uslovima korišćenjem samo mulja iz rudnika željeza mogu proizvesti visokokvalitetne nanočestice s potencijalom u industriji baterija i slično (istraživanje je publikovano u međunarodnom časopisu Materials Today Proceedeings). Dakle, ključno je promovisati tzv. „zeleno rudarstvo“ i dobre standarde za zaštitu okoline naročito pri odlaganju otpada kao potencijalne sirovine i nakon toga raditi na rekultivaciji (ozelenjavanju rudarstvom privremeno ogoljenog zemljišta).

Imajući ovakve ciljeve na umu, naši naučnici učestvuju u različitim evropskim projektima upravo za promociju dobre prakse u brizi o životnoj sredini. Tako je LIR Evolucija, neprofitna naučnoistraživačka organizacija iz Banja Luke, sa portfoliom od preko 50 uspješnih EU projekata od kojih je svaki ostavio konkretan trag u praksi u našoj zemlji, uspješno aplicirao sa partnerima i dobio sredstva za projekat „ENV.net uključivanje pitanja životne sredine Zapadnog Balkana i Turske u političku agendu EU“ (ENV.Net Factoring the Environmental Portfolio for WB and Turkey in The EU Policy Agenda).

Opšti cilj projekta je da doprinese poboljšanju primjene politika u zaštiti životne sredine u skladu sa standardima EU, u smislu unapređenja i ojačavanja interakcija među pojedinim akterima u zaštiti životne sredine, kao što su NVO/OCD, mediji i donosioci odluka, pružajući mogućnost za stvaranje boljeg tehničkog i finansijskog okruženja za djelovanje u svakoj od zemalja u regionu, kao i regionu u cjelini. Projekat se bavi pitanjima zaštite životne sredine, tj. iskorišćavanjem otpadnih materijala kao sirovina za nove procese (cirkularna ekonomija). Kao korisnike projekta su uključili mlade, naročito studente Studijskog programa Hemija i Srednju tehnološku školu iz Banje Luke.

Kroz niz studijskih putovanja koji su predviđeni ENV.net projektom, studenti i učenici, obilaziće uspješne primjere industrije koja prerađuje naše prirodne sirovine. Jedna od tih posjeta je i nedavni odlazak u „Bentoproduct“ kompaniju koja se bavi preradom bentonita iz nalazišta kod Šipova. Ovo nalazište ima oko tri miliona tona rezervi u kojima je procenat montmorilonita kao aktivne supstance jako visok (72-95%). Kompanija „Bentoproduct“, nastala kao greenfield investicija koja prerađuje sirovinu i proizvodi specifične proizvode na bazi bentonitne gline za različite industrije, koji kao takvi postižu mnogo veću vrijednost na međunarodnom tržištu nego izvoz sirovog bentonita. Trenutno „Bentoproduct“ nudi proizvode za livačku i građevinsku industriju, poljoprivredu, prehrambenu industriju te program granulisanog bentonita koji se najviše prodaje kao posip za kućne ljubimce.

Za studente i učenike je bilo izuzetno korisno da vide konkretnu primjenu mehanohemije, kroz izmjenu jona kalcijuma jonima natrijuma u strukturi ovog minerala. Rukovodilac Studijskog programa Hemija, prof.dr Milica Balaban kaže da je mehanohemija jedna od relativno novih oblasti hemije na koju je potrebno obratiti posebnu pažnju kako u istraživanjima, tako i u nastavnom procesu osposobljavajući studente i učenike za primjenu, sa aspekta očuvanja životne sredine, prihvatljivih tehnoloških postupaka. Mehanohemijskim pristupom moguće je izvoditi hemijske reakcije bez prisustva rastvarača, tako što se na hemijska jedinjenja u čvrstom stanju primjenjuje mehanička sila. Uklanjanje često toksičnih rastvarača iz procesa proizvodnje, značajno pojeftinjuje proces u kome se ujedno generiše i manje otpadnih voda.

"Investicije u rudarstvo i preradu prirodnih sirovina u našoj zemlji uveliko rastu. Tako u oblasti cinka i željeza imamo britanska ulaganja, u oblasti bentonita i kaolina ruska, zatim belgijska u oblasti kreča, saudijska u oblasti pirofilita, njemačka  i indijska u oblasti cementa i brojna druga. Obzirom da ove strane kompanije daju stimulativne plate našim radnicima, važno je promovisati pozitivne primjere i podsticati mlade stručnjake da se zapošljavaju u ovoj oblasti. Jedino će naši mladi građani kao stručnjaci biti visoko motivisani da i nakon tih velikih ulaganja u iskopavanje i preradu ruda, zemlja ostane čista za nove generacije, kaže doc.dr Suzana Gotovac Atlagić sa SP Hemija PMF.

Ona sva svoja istraživanja u okviru predmeta Nanohemija provodi isključivo na domaćim mineralima. Radovi koje objavljuje sa kolegama i studentima izazivaju dosta pažnje, pa je jedan od projekata nagrađen drugom nagradom za projektnu ideju EIT RawMaterials fonda na nedavno održanoj 11. konferenciji za dijalog Istočne i Jugoistočne Evrope u organizaciji Univerziteta Leoben. Upravo na ovom događaju kolege iz Zapadne Evrope su skrenule pažnju na to kako je Bosna i Hercegovina „super-star“ u oblasti sirovina što bi trebalo da nas natjera na razmišljanje o inverziji migracija u svoju korist. Skretanjem pažnje mladima na dešavanja u oblasti eksploatacije i prerade materijala koje su u zamahu, moguće je stimulisati povratak kadrova i kvalifikovanih radnika iz inostranstva koji bi realizovali inovativne ideje u preradi domaćih sirovina. Strani investitori su svakako dobrodošli, međutim na nama je da im stavimo do znanja da naša zemlja treba ostati čista novim generacijama i nakon njihovog odlaska.