Bosna i Hercegovina ima najveće uslove za razvoj "crony" kapitalizma

Ako gdje ima preduslova za crony kapitalizam, onda je to Bosna i Hercegovina, jedan je od zaključaka panelista XVIII Međunarodnog ekonomskog foruma koji je danas počeo u Dubrovniku, u organizaciji konsultantske kuće Revicon d.o.o. Sarajevo.

Pored prezentiranja finansijskih rezultata privrede u BiH u 2017. godini te mogućnostima i pravcima za djelovanje ka efikasnim promjenama, ove godine niz je uvodničara i panelista koji su otvoreno govorili o preprekama u poslovanju, narednim koracima i očekivanoj podršci državnog aparata ka ekonomskom i socijalnom oporavku i napretku. 

Dakle, radni naslov foruma je crony kapitalizam, čije će osnovne odlike, odnosno posljedice na ukupno poslovno okruženje biti akcentirano kroz sve tematske cjeline foruma.

Moderator i uvodničar foruma Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH kazao je da pored panelista svi prisutni imaju obavezu učestvovati kako bi svi uzeli odgovornost.

"Moramo gledati unaprijed, a ispred nas su dva puta. Da povećavamo oblik crony kapitalizma ili da napravimo zemlju znanja, a ne poznanstava", istakao je on.

Branimir Muidža, direktor Tvornice cementa Kakanj i Vijeća stranih investitora BiH objašnjavajući značenje ovog pojma, kazao je da je na našem jeziku riječ o "jaranskom kapitalizmu" koji crpi svoju moć iz političkih i netransparentih odnosa – privrede s jedne strane i politike s druge strane.

"U posljednjih 18 godina koliko sam prisutan u BiH, uvijek tjeram taj netransparentni način poslovanja od naše tvornice i našeg poslovanja. U tome nas drži poriv da radimo pošteno što isto očekujemo i od naših saradnika", istakao je on, dodajući da je zaista je puno lakše raditi kada imate uređen sistem i kada se znaju pravila. 

Jedan od panelista bio je i Adnan Smailbegović, direktor grupacije Prevent CEE koja ovih dana slavi 20 godina poslovanja. Osvrnuo se na uspjehe kompanije koja je postigla velike rezultate u vrlo surovim tržišnim uslovima.

"Naše iskustvo pokazuje da samo tržište i tržnišni pristup u konačnici daju dugoročni rezultat", istakao je on.

Napomenuo je da su kroz Prevent imali dosta situacija kada su dobili pomoć, ali kroz nekoliko godina su došli do zaključka da je bilo bolje da su to platili.

"Najeftinije je platiti", istakao je Smailbegović. 

Ono što karakteriše Prevent u BiH i u svijetu je da sve svoje odluke donose iz "stomaka" i bez ijednog business plana. "Nikada ne pravimo dugoročni business plan i suludo ga je praviti u ovakvom turbulentnom vremenu", kazao je on.

Osobno nije uvjeren da način poslovanja koji crony kapitalizam povlači za sobom, može dugoročno dati neki poslovni rezultat.

Osvrćući se na tu konstataciju, Kutle se složio da ne može dati dugoročne rezultate, ali može dugoročno štetiti jer je kao karcinom. "Dok ga mi riješimo, karcinom će zahvatiti čitavo tijelo", naglašava Kutle.

Safudin Čengić, direktor Centrotransa Sarajevo kaže da je najveći problem sistem jer se u BiH donose zakoni za jednokratnu upotrebu.

"Što se tiče Centrotransa, postojimo 70 godina i bio bi duplo uspješniji da je imao rukovodioce koji su znali raditi sa političarima", poručio je on. Kao najveći minus ističe što im je na prvom mjestu bio opći interes, sistemska rješenja i omogućavanje svakom da se kao pojedinac dokazuje na tržištu.

"Gorući problem Bosne i Hercegovine je neodgovornost i definitvno nam treba primjena zakona za odgovornost za ono što je neko uradio, a bilo je suprotno od zakona i ono što nisi uradio, a bio su obavezi svojom funkcijom da to uradiš", istakao je Čengić.

U nastavku panela nizali su se prijedlozi i šta je neophodno uraditi kako bi se osjetili pomaci u ovoj oblasti.

Jedna od poruka je da se mora napraviti uređen sistem koji će svima dati jednake šanse i prilike.

Forum traje danas i sutra, a okupio je poslovne lidere u privatnom i javnom sektoru, te predstavnike finansijskog sektora i akademske zajednice.

S.B.