Brzorastuće stablo paulovnija sve popularnije u Hercegovini
U Hercegovini je sve popularnije drvo paulovnija. To kinesko drvo naraste i do 20 metara, a budući da brzo raste idealno je za drvnu industriju.
U Hercegovini je sve popularnije drvo paulovnija. To kinesko drvo naraste i do 20 metara, a budući da brzo raste idealno je za drvnu industriju. Jedino što paulovniji u Hercegovini smeta je bura, no ni to pažljivijom skrbi ne bi trebao biti veliki problem.
Dobre poslovne ideje nerijetko se izrode iz posve slučajnih situacija. Tako je bilo i s Vericom i Draganom Marićem iz Mostara koji su tražili stablo koje bi im pravilo hlad ispred vikendice. Vidjevši da je samo godinu dana naraslo četiri metra, poslovni plan je bio logičan slijed.
"Pošto pravim namještaj, shvatio sam da bih mogao ugodno spojiti s korisnim. Kupio sam sjeme, presadio, rasadio i za pet-šest godina tu bi trebalo biti trupaca koji bi se mogli koristiti u industriji", priča Dragan.
Dragan planira kupiti strojeve koje bi ubrzali cijeli proces. Njegovu suprugu Vericu paulovnija je osvojila prekrasnim ljubičastim cvjetom, a tek kasnije je otkrila i njezinu iskoristivost. Dugo su bili u potrazi za sjemenom, a sada već imaju nasade.
"Nema nikakve posebne brige, treba je samo zaštititi od ušiju, živine i velikih stetočina, konja, koza i ostalog, mora se ograditi, i to je to. Bura joj je najveći neprijatelj", dodaje Dragan.
Paulovnija je brzorastuće stablo i sve se češće korisi u drvnoj industriji. Sve više i kao ogrjev. Služi i za vezivanje zemljišta posebice na područnima podložnim klizištima.
"Cijena ovog drveta u drvnoj industriji iznosi 400-600 eura po metru kubnom. Ali da ne bude kao kod brojnih euforija kad su u pitanju brojne sadnje biljnih vrsta, taj proces mora biti organizovan i mora krenuti od tržišta", ističe Ahmed Džubur, dekan Agromeditranskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
Obitelj Marić s paulovnijom ima ozbiljne planove. Nakan im je da zasade još oko 200 stabala, a već ima i zainteresiranih kupaca iz cijele Europe.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
