Cero: Bez uknjižbe vojne imovine BiH neće moći u NATO

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Cero: Bez uknjižbe vojne imovine BiH neće moći u NATO

16.11.2020. 12:21 / Izvor: Akta.ba

Reguliranje pravnog statusa vojne imovine postalo je nepremostiva prepreka nastavku procesa integracije Bosne i Hercegovine u NATO-savez.

Sa stajališta Alijanse čini se važnim da država bude vlasnik kako bi Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine, kao institucije države, mogli imati sva prava na nesmetano vršenje svih obaveza i aktivnosti koje trebaju obavljati prema zakonu.

Muharem Cero, ekspert za bh. državnu imovinu i bivši član Komisije za državnu imovinu u razgovoru za Akta.ba potvrdio je tu činjenicu te kazao, kako je pitanje registracije državne imovine jedno pa ako ne i najvažnije pitanje u bh. putu ka NATO-u

"Jedan od uvjeta za nastavak bh. puta prema NATO-u je registracija perspektivne vojne imovine na državu BiH sa pravom korištenja Oružanih snaga BiH. Priča o državnoj imovini ima mnogo širi koncept vezana je za koncept  5 + 2 gdje je jedan od uvjeta zatvaranje ureda OHR-a i donošenje zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom", kaže Cero i dodaje kako su ove dvije priče usko povezane i dodiruju se, nisu istovjetne ali su kompatibilne.

Priča o registraciji vojne imovine ima svoju genezu, kaže Cero, ona je vezna za Sporazum o sukcesiji koji je stupio na snagu 2002. godine.

"Ovom imovinom je sve vrijeme nezakonito upravljano, otuđivana je, prenošena je, neovlašteni titulari su se ponašali kao vlasnici pa ju prenosili privatnim licima, a to je samo dio kako se prema njoj ophodilo i ophodi. Onog trenutka kada se pojavila obaveza registracije za NATO-o put i kada se napravio pregled stanja ove imovine, došlo se do zaključka da veliki dio te imovine je već davno od nevlasnika prometovan", govori Cero.

DVIJE PRESUDE USTAVNOG SUDA

Podsjeća da su se u međuvremenu desile dvije presude Ustavnog suda. Jedna od njih je U1/11 koja je definirala da je imovina iz kontinuiteta i sukcesije u vlasništvu države i da je ona titular gornjeg nivoa vlasti, a ne poddržavni aranžmani (entiteti, kantoni i niži oblici vlasti).

Prividan pomak u rješavanju pitanja vojne imovine učinjen je odlukom Predsjedništva BiH u aprilu 2012. godine o 63 perspektivne vojne lokacije na temelju prethodnog dogovora lidera tadašnje političke pozicije o principu raspodjele državne imovine. Taj dogovor rezultirao je izradom dvaju dokumenata Ministarstva odbrane u junu 2012. godine. Prvi pod nazivom Sporazum o implementaciji dogovorenih principa o raspodjeli imovine, a drugi je bio Odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom. Nijedan dokument nije usvojen zbog stava o nerazdvojivosti vojne i državne imovine.

U prošlosti se, podsjeća Cero, dešavalo da su baš ovi niži dijelovi vlasti disponirali ovom imovinom.

"I samo Ministarstvo oružanih snaga je disponiralo dijelom imovine iako ono nije titular imovine već država, a ministarstvo je samo imalo pravo korištenja. U vlasničkim knjigama se navodi da se upiše država BiH kao vlasnik a Ministarstvo odbrane sa pravom korištenja", kaže.

Trenutno se nalazimo u situaciji da se jedna strana – manji državni entitet Republika Srpska, jasno politički odredila da nije za nastavak puta prema NATO-u a to znači i mogućnost zaustavljanje registracije te imovine.

Cero kaže da je država preko svojih institucija krenula u proces registracije i trenutno ove poslove vodi državno pravobraniteljstvo.

"Nažalost, radi se o sporovima koji su dugi, skupi i što je najvažnije i kad se ishode presude iste su teško provodive. Takav slučaj je sa kapitalnim objektom relejem u Han Pijesku. Dobijena je presuda Suda BiH i u apelacionom dijelu gdje je presuda konačna i izvršna, međutim izvršenje se političkom voljom osujećuje. Nažalost ne postoje tužilačke odluke u smislu ne provđenja presuda, iako se ovdje radi o teškim krivičnim dijelima", govori Cero.

Sva priča oko državne imovine je dosta netransparentna. Cero govori kako je jako teško doći do samih podataka. Činjenica je da se Narodna skupština RS-a tj. političke strukture u RS-u odredile da nisu za MAP i NATO te to demonstriraju na način da nedozvoljavaju registraciju perspektivne vojne imovine.

Komisija za državnu imovinu pod pokroviteljstvom OHR 2009. godine pokušala je napraviti popis cjelokupne državne imovine kako bi se znalo čime se raspolaže, međutim kako Cero kaže da nikad na uvid nisu dobili niti registar vojne imovine.

Prema tom popisu ukupno 1.000 jedinica državne imovine su utvrđene putem procesa popisa, od čega se 979 nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine a 21 u inostranstvu. Unutar granica BiH, 979 jedinica državne imovine nalaze se u 123 općine, od čega se 552 nalazi u Federaciji BiH, 404 u Republici Srpskoj i 23 u Brčko Distriktu. Općine u kojima je ustanovljen najveći broj jedinica s državnom imovinom su Mostar sa (46) jedinica, Banja Luka sa (41) i Prijedor sa (37).

Sarajevo, kao grad s četiri općine u svom sastavu, ima ukupno 78 imovinskih jedinica.

Nijedna jedinica s državnom imovinom nije ustanovljena u 20 općina, 42 dok je bar jedna jedinica državne imovine ustanovljena u svim drugim općinama. 21 jedinica državne imovine koja se nalazi u inostranstvu pronađena je u 7 država, sa 14 jedinica u Republici Hrvatskoj.

Premda su utvrđene informacije o eventualnim jedinicama državne imovine BiH koja se nalazi u Srbiji, Crnoj Gori, Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Sloveniji, OHR nije dobio nikakvu dokumentaciju koja bi potkrijepila ove informacije, pa iz tog razloga ove jedinice nisu uvrštene u bazu podataka.

Sa stanovišta strukture, preko 30% predstavlja "vojnu imovinu" registriranu kao imovinu bivše SSNO (bivše Jugoslovensko Ministarstvo odbrane), a 20% predstavlja imovinu bivših "društveno-političkih organizacija", poput Saveza komunista, Saveza sindikata i Socijalističkog saveza radnog naroda a preostalo pripada na imovinu bivšeg Sekretarijata, t.j. Ministarstva za unutrašnje poslove.

KORUPTIVNO-KRIMINALNA DJELOVANJA

Cero kaže da se po nekim procjenama radi o enormno velikoj imovini sa jako kapacitiranim nenovčanim fiskusom. Radi se o imovini koja se vrlo lako može, i jeste pretvarala u novac, u aranžmanima od nevlasnika koji su prihodovali novac.

"U ovom dijelu je prisutno dosta koruptivno-kriminalnog djelovanja, jer u samom Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom pa i imovinom iz sukcesije je jasno rečeno u članu 3. da sve pravne radnje koje su učinjena nad ovom imovinom a koje su suprotne zakonu su pravno ništavne i ne mogu proizvoditi pravni učinak.  Nije mi poznato da su institucije i državno pravobranilaštvo pristupile pravnim ugovorima i vratili cijelu stvar u prijašnje stanje. To su vrlo jednostavne pravne radnje, gdje se utvrđuje pravna ništavnost, suprotnost sa zakonom i vraća se u prijašnje stanje. Biće da su u cijeloj situaciji participirale stege između izvršnih vlasti na raznim nivoima i tajkunske oligarhije koje su bile usko vezane sa vlašću i sa vladajućim strankama. Inventura stanja ili registar nekretnina koji nemamo, utvrdio bi da roba u rafu ne postoji a para u kasi nema. Svi se boje inventure jer bi ona pokazala da se imovina pustošila, pljačkala i koruptivno-kriminalnim radnjama otuđivala od titulara tj. države BiH", pojasnio je Cero.

Na teritoriji RS nalazi se trećina, odnosno 20 objekata koji su proglašeni perspektivnim. U FBiH, s druge strane postupak knjiženja je uveliko u toku. Sa 63 ranije utvrđene perspektivne lokacije broj je smanjen na 57. U FBiH uknjižene su 24.

Radi se o objektima ogromne vrijednosti, ali i strateškog značaja, koji su građeni za odbrambene potrebe bivše Jugoslavije. Među njima i aerodromi Dubrave kod Tuzle, te Ortiješ u Mostaru.

Cero je mišljenja da u cijelom ovom procesu nema velike političke volje koje je trenutno iznad zakona. Te podsjeća da uknjižba imovine tj. registracija vojne imovine sa pravom upravljanja Oružanih snaga, je MAP-ov uvjet prema NATO-u bez kojeg se neće moći ići dalje.

"Mi smo još uvijek u ambijentu vladavine prava, pravne države što nas ne opravdava, u svemu bi se moglo dati mnogo odgovora kroz pravosudne službe koje nažalost čini se isto rade pod poitičkom kontrolom.  Primiče se 25- godišnjica Dejtona i to je svojevrstan ambijent gdje se pruža mogućnost da se napravi određena inventura stanja u kojem se nalazi država. Jasno se može utvrditi kroz državnu i prespektivnu vojnu imovinu da postoje mehanizmi nefunkcionalnosti koji dozvoljavaju opstukciju i provđenje zakona u momentu kad su isti i doneseni.  Ma koliko ispred Ministarstva govorili da se na ovom polju događaju neki procesi oni su neprimjereni, spori i ne garantuje skoro okončanje", govori Cero.

Podsjetimo, Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva pravde, nedavno odmrznulo rad Komisije za državnu imovinu. 

Odlukom je preciziran novi rok za ispunjenje zadataka datih u nadležnost Komisije a to je 31. mart 2021. godine. Poslije nametnutog Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom iz aprila 2005. godine, stvorila obaveza da se riješi pitanje statusa državne imovine. Komisija je tada bila ad hoc tijelo VM-a, i nakon 15 godina nije uspjela udovoljiti primarnom zadatku, a to je da ponudi set zakona kojima će se riješiti status tzv. famozne dejtonske praznine, odnosno donijeti zakon o upravljanju državnom imovinom.

I.R.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti