Cijena notarskih usluga u RS ide na preispitivanje

Cijene notarskih usluga u Srpskoj, za koje mnogi tvrde da su neopravdano visoke, biće dogovorene između Notarske komore i Vlade RS, a jedna od mogućnosti je da niže naknade plaćaju ugrožene kategorije stanovništva.

Izmjena notarskog cjenovnika nagoviještena je u petak poslije svečane akademije koju je u Banjaluci organizovala Notarska komora RS povodom deset godina postojanja notarske službe u Srpskoj. Akademiji su, između ostalih, prisustvovali predsjednik RS Milorad Dodik, ministri pravde RS i Srbije Anton Kasipović i Nela Kuburović i predstavnici notarskih komora iz inostranstva.

Predsjednica Notarske komore RS Slada Ivelić naglasila je da okupljaju 53 notara i da su njihove usluge i više nego dostupne građanima Srpske, ali i da se razgovara o preispitivanju visine notarskih naknada.

"I mi bismo bili zadovoljni preispitivanjem, jer ono što smo uložili i ono što moramo da radimo i čuvamo propisane naknade ne mogu da isfinansiraju, a predstoji nam i digitalizacija. Imamo 100 odsto nižu naknadu nego što je u sudskoj tarifi, odnosno preuzeli smo sudske poslove sa mnogo nižom tarifom", istakla je Ivelićeva.

Ona je ustvrdila da građani nemaju primjedbe na cijenu notarskih usluga, već da one kreću od neinformisanih ljudi i onih koji su se bavili nadripisarstvom i kojima notari smetaju jer zabilježe svaki posao.

"Cijena notarske usluge u odnosu na dugotrajno vođenje sudskog postupka ni u kom slučaju ne smije biti nešto što će ugroziti vladavinu prava. Preispitivanje cijena ne znači da ne može doći negdje do povećanja, a negdje do smanjenja naknada. Smanjenja mogu  biti u opticaju za ugrožene kategorije građana, na osnovu potvrda nadležnih institucija. Ne možete očekivati da nekome ko kupuje stan ili nepokretnost ili pokreće privredno društvo i ulaže stotine hiljada maraka notarska usluga bude minimalna", kazala je Ivelićeva i dodala da je bilo slučajeva koji su sankcionisani i da ti notari nisu više u njihovim redovima, te da je RS na putu da dobije kvalitetan notarijat kakav imaju zapadnoevropske zemlje.

Kasipović je kazao da je notarijat za deceniju postigao osnovne ciljeve - pristupačnost građanima, pravna zaštita građana i rasterećenje sudova.

"Neophodno je donijeti novi zakon iduće godine i pružiti podršku radu notarijata. Treba dograđivati i propise koji regulišu rad notara. Uvijek se govori o cijenama i visini naknada notara. To je pitanje koje će rješavati notarijat i Vlada RS donoseći uredbu. Treba naći sredinu puta, moramo zaštititi rad notara, ali i voditi računa o finansijskim mogućnostima građana", istakao je Kasipović.

Kuburovićeva je rekla da je Srbiji iz RS pružena velika podrška prilikom uvođenja javnih bilježnika u pravni sistem 2014. godine. Ona i Kasipović su zaključili da će razmjena iskustava, posebno u oblasti elektronskog pravosuđa, dodatno unaprijediti pravosuđe i u RS i u Srbiji.

Predstavnik Savezne notarske komore Njemačke Lovro Tomašić rekao je da je notarijat u RS uveden po uzoru na njemački sistem.

"Notari u Njemačkoj i u RS su stručnjaci i u njihovom radu nastaje malo grešaka. Notarijat u RS je stvorio veliki nivo pravne sigurnosti i dalje ga ostvaruje", istakao je Lovro i dodao da je idući izazov digitalizacija, odnosno elektronska komunikacija notarskih kancelarija sa javnim registrima.