Čist zrak u Sarajevu je moguć: Plin umjesto uglja, lož ulja i nafte

27.12.2016. 15:07 / Izvor: Akta.ba
Čist zrak u Sarajevu je moguć: Plin umjesto uglja, lož ulja i nafte

Stručnjaci tvrde kako je saobraćaj samo jedan od zagađivača koji učestvuje sa 10 posto zagađenja, dok ložišta prednjače.

Iz godine u godinu, Sarajevo se suočava sa istim problemom, odnosno zagađenjem zraka. Zbog navedenog problema Vlada Kantona Sarajevo se odlučila uvesti sistem par-nepar u saobraćaju, koji je trajao nešto duže od 24 sata.

DA LI SU AUTOMOBILI JEDINI ZAGAĐIVAČI?

Građani su izrazili svoje negodovanje zbog odluke Vlade, dok struka sa druge strane postavljaju brojna pitanja, između ostalog da li su automobili jedini zagađivači zraka u glavnom gradu? Šta je sa ložištima? Zašto država ne subvencionira korištenje gasa i električne energije?

Korak dalje u razmišljanju je otišao Tim Clancy, stručnjak za održivi razvoj i okoliš,  koji je na svom Facebook profilu predstavio svoj plan u pet tačaka a kojim bi mogao biti riješen problema zagađenja u Kantonu Sarajevo do 2020. godine.

Smatra kako je potrebno zabraniti upotrebu uglja i lož-ulja, te zaključuje ukoliko se mogu imati patrole za provjeru sprovođenja sistema par-nepar, mogu se imati i patrole koje sprečavaju upotrebu uglja.

Pojašnjava kako bi ugalj trebao biti zamijenjen visokokaloričnim peletom koji se masovno koristi u Sloveniji, Francuskoj i baltičkim državama kako bi se ugrijali cijeli stambeni kvartovi.

"Vlada treba subvencionirati akcioni plan i nove standarde ugradnje izolacije, uvesti minimalnih 15 centimetara krovne izolacije. Izolacija od ovčijeg krzna je ekološki prihvatljiva i efikasna", navodi Clancy, dodajući kako je porebno uvesti razuman zakon kojim bi se motorna vozila standarda Euro 1 i Euro 2 sklonila sa ceste, te uvesti strožiju kontrolu tehničkog pregleda kako bi se spriječile malverzacije.

Također Clancy smatra kako je potrebno uložiti u razvoj željeznice koju bi koristilo hiljade putnika koji svakodnevno dolaze u Sarajevo.

Zaključio je da se plan za rješenje mora donijeti odmah, ali da vlasti očigledno "nisu u toku".

AD-HOC ODLUKA

Svoje negodovanje odlukom Vlade iskazalo je i Udruženje poslodavaca FBiH jer na donesenu mjeru, poslodavci nisu bili pripremljeni, a njena primjena je definisana ad-hoc.

Smatraju da je rješenje ovog problema sa kojim se skoro svake godine suočava glavni grad Bosne i Hercegovine "iziskuje ozbiljan stručni pristup, te da su nedavno donesene mjere samo palijativna solucija".

Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu u izjavi za FTV kaže kako nedostaju strateški planovi, Akcioni planovi koji će na adekvatan način odgovoriti na nastale probleme.

Navodi podatak kako se na godišnjem nivou prikupi od 14 do 16 miliona od ekološke takse, dok se od zagađivača uzme oko šest miliona maraka, što je oko 20 miliona maraka. Navedena sredstva se raspoređuju na kantone, tako da malo toga ostaje za saobraćaj koji 10 posto učestvuje u zagađenju. On smatra da su puno veći problem od vozila ložišta, odnosno grijanje.

PROJEKTI U LADICAMA

Ekspert s višegodišnjim iskustvom (ime poznato redakciji) za naš portal kaže kako bi dio problema, osim subvencioniranja domaćinstava koji su prije nekoliko godina, odnosno prvim poskupljenjem plina masovno prešli na korištenje uglja i lož ulja, mogao biti riješen uvođenjem novih energenata u autobuse i taksi vozila. Kao primjer navodi Tuzlu koja je projekat uvođenja plina u gradske autobuse počela prije nekoliko mjeseci. Plin kupuju u Sarajevu i voze za Tuzlu, dok Sarajevo ima plin na dohvat ruke, ali nema zainteresovanih da pokrenu projekte koji godinama samo kupe prašinu u ladicama Kantona Sarajevo.

"Jedna od prednosti gasa je cijena. Gas je duplo jeftiniji, nego bilo koje drugo gorivo koje koriste autobusi u Sarajevo. Druga prednost ogleda se i u tome što prirodni gas ne zagađuje okolinu", kaže naš sagovornik, dodajući kako ova investicija zahtjeva ulaganje, ali se isplati, jer je potrošnja daleko manja, a pri tome ne zagađuje okoliš.

Ovakav projekta kaže provode mnoge mnogi evropski gradovi, koji su na ovaj način riješili zagađenje.

"U ovom lancu svi dobivaju, od građanina koji se više ne truje gorivom iz autobusa, do jeftinijeg prevoza, odnosno uvodi se nešto novo što je konkurentno, rentabilno", zaključuje naš sagovornik.

Inače, Studija uvođenja plina u autobuse u Kantonu Sarajevo je urađena 2005. godine, dok je Sarajevogas  u kordinaciji sa ostalim komunalnim preduzećima u KS inicirao projekat konverzije postojećih i nabavke novih autobusa i vozila na  komprimirani prirodni gas. Projekat se našao i u investicijskoj publikaciji Privredne komore Kantona Sarajevo.

Vrijednost projekta je pet miliona KM, a u okviru njega planirana je nabavka pet gradskih autobusa na CNG pogon, u vrijednosti  od  četiri miliona KM, odnosno 10 novih dostavnih vozila na CNG pogon u vrijednosti od pola miliona KM, te konverzija 100 postojećih dostavnih vozila sa benzina na CNG pogon, u vrijednosti od pola miliona KM. Na ovaj način postigli bi se slijedeći pozitivni efekti: Manji nivo zagađenosti u Kantonu Sarajevo, naročito u zimskom  periodu, pozitivan finansijski efekat za GRAS i druga preduzeća koja bi bila u  ovom prjektu, s obzirom da je cijena CNG višestruko manja u odnosu  na fosilna goriva (benzin i dizel), niža cijena prijevoza za krajnje korisnike, pozitivan finansijski efekat za "Sarajevogas" jer bi se ušlo u diverzifikaciju potrošnje prirodnog gasa, kroz potrošnju CNG, kao  pogonskog goriva, a bila bi i povećana potrošnja prirodnog gasa van grijne sezone.

Šta je sa sličnim projektima pokušali smo saznati i u Vladi Kantona Sarajevo, međutim nakon više od mjesec dana čekanja i kontaktiranja na naš e-mail nisu stigli odgovori. Toliko o ozbilnosti problema, a ono što nam jedino preostaje je evakuacija na planine i čekanje jugovine.

E. Ko.

 

 

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti