Destilacija Teslić - Lider u proizvodnji drvenog uglja i sirćetne kiseline

23.02.2017. 07:58 / Izvor: Akta.ba

HI Destilacija je regionalni lider u proizvodnji drvenog uglja, briketa, sirćetne kiseline i sirćeta.

Akcionarsko društvo HI "Destilacija" Teslić osnovano krajem XIX vjeka (1896. godine), sa osnovnim proizvodima drvenim ugljem i sirćetnom kiselinom. Tokom svih ovih godina postojanja Destilacija stalno teži unapređenju kvaliteta svojih proizvoda.

"Naš osnovni cilj je razvoj novih proizvoda, prvenstveno na bazi osnovnih, što je rezultiralo proizvodnjom briketa od prašine drvenog uglja, te proizvodnjom aromatizovanog, alkoholnog, vinskog i jabukovog sirćeta, kao i drugih proizvoda. Da smo u tome uspjeli, potvrđeno je raznim priznanjima za rad i kvalitet - od opštinskog, republičkog do međunarodnog nivoa i značaja", ističu iz kompanije HI Destilacija.

Rukovodeći se mudrom izrekom "Ako na budućnost ne mislite ne možete je ni imati!" permanentni cilj je bio i ostao razvoj novih proizvoda, prvenstveno na bazi osnovnih, što je rezultiralo proizvodnjom briketa od prašine drvenog uglja, proizvodnjom aromatizovanog, alkoholnog, vinskog i jabukovog sirćeta, kao i drugih proizvoda.

Da je u svojim ciljevima uspjela potvrđeno je raznim priznanjima za rad i kvalitet od opštinskog, republičkog do međunarodnog nivoa i značaja.

Danas je HI "Destilacija" AD Teslić potpuno tehnološki i infrastrukturno zaokružena, kadrovski i organizaciono obezbjeđena, sa svim potrebnim službama za rad preduzeća.

Pored toga, "Destilacija" veliki značaj pridaje unapređenju tehnološkog procesa sa aspekta poboljšanja uslova rada i zaštite radne i životne okoline, što se najbolje vidi investiranjem u gradnju novih, savremenih horizontalnih peći za suvu destilaciju drveta, koje predstavljaju zamjenski kapacitet za zastarjele i dotrajale.

"Naš strateški cilj je proširenje postojeće proizvodnje, te razvoj novih proizvoda i tehnologija. Posebnu pažnju pridajemo ekologiji i poštovanju međunarodnih standarda i propisa, a sve u cilju što većeg zadovoljenja zahtjevnog tržišta. Za naše društvo je 2016. godina bila od izuzetnog značajna, jer je to godina jubileja - HI Destilacija proslavila je 120 godina postojanja", poručuju iz Hemijske industrije Destilacija Teslić.

Destilacija kroz istoriju

2013. godina

Pušten u rad pogon za spaljivanje čvrstog otpada. Radi se o energetski efikasnom projektu, čijom realizacijom je u potpunosti eliminisana upotreba lož ulja u proizvodnji.

2011. godina

Pušten u rad drugi blok novog – zamjenskog potrojenja za stare horizontalne peći.

2007. godina

Jedan blok novog – zamjenskog potrojenja za stare horizontalne peći pušten u rad.

2005. godina

Državni kapital prodat od strane Direkcije za privatizaciju menadžmetu preduzeća: Novo Škrebić, Dušan Škrebić, Radivoje Vuković, Duško Markočević i Smilja Lukić.

2001. godina

Održana prva skupština akcionara.

1991. godina

Zbog  fizičke dotrajalosti, visokih troškova proizvodnje, ekologije i praktično nemogućeg daljeg rada na horizontalnim pećima, 1991. godine započeta je izgradnja zamjenskog postrojenja peći istog kapaciteta.

Rat je prekinuo i zaledio sve aktivnosti na ovoj investiciji. Do tada je urađeno oko 70 % investicije i uloženo oko 5 miliona maraka. Sva finansijska sredstva su obezbjeđena iz vlastitih izvora, bez kreditnih ili bilo kakvih drugih aranžmana za obezbjeđenje sredstava sa strane.

1980. godina

Izgrađen pogon za proizvodnju anhidrida ftalne kiseline, koji nikada nije uspio rentabilno poslovati. Ugašen je početkom rata na prostorima bivše Jugoslavije. Ponovo je kratko pokrenut 2002. godine.

1974. godina

Pušteno u rad postrojenje za briketiranje prašine drvenog uglja.

1968. godina

Izgra?ena vertikalna retorta, kapaciteta 60.000 pr. m/god.

1947.–1967. godina

Stanje proizvodnih sredstava nakon završetka Drugog svjetskog rata bio je veoma slab. Proizvodna postrojenja, kao i ostale mašine već su bile preživjele svoj normalni vijek trajanja i nalazila su se u dotrajalom stanju.

Imajući u vidu navedeno, u ovom periodu se ulažu značajna sredstva u dovođenje pogona u ispravno stanje i obezbjeđenje potrebne pogonske sigurnosti u radu.

1944.–1946. godina

U ljeto 1944. Usljed bombardovanja fabrika je bila djelimično uništena. Nakon toga nije bilo moguće nastaviti proizvodnju.

U priodu od 16. septembra 1944. do 1. maja 1946. godine prišlo se obnovi porušene fabrike.

1929.–1935. godina

Ekonomska kriza koja je zahvatila svijet u ovom periodu uticala je i na poslovanje fabrike. Izvoz gotovih proizvoda je znatno opao, a kapaciteti proizvodnje su smanjeni zbog velikih zaliha gotovih proizvoda.

1933. godina

Akcionarsko društvo u Londonu ubrzo je došlo u likvidaciju, tako da cjelokupne akcije Engleskojugoslovenske Destilacije drva "ponovo se vraćaju u posjed „Prve Hrvatske štedionice" u Zagrebu. Od 1933. godine, fabrika dobija ponovo svoj raniji naziv "Jugoslovenska Destilacija drva" d.d.

1928. godina

Uz pomoć bečkog naučnika, profesora Suide u fabrici biva omogućena mnogo jeftinija proizvodnja koncentrovane sirćetne kiseline iz sirovog drvnog skroba.

1927. godina

Prvo jugoslovensko dioničko društvo, pod nazivom "Destilacija drva" d.d. stupilo je u likvidaciju. Njegove dionice prešle su u ruke Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. Ona je uspjela zainteresovati engleski kapital za ulaganje u fabriku. Englezi prihvataju uslove vlasnika fabrike i dolazi do osnivanja Chemical and Wood Industrie Limited – London, kao matičnog zavoda novog imena fabrike, Englesko-jugoslovenska Destilacija drveta.

1920. godina

U maju 1920. godine fabrika je na osnovu Ugovora predana u zakup "Prvom jugoslovenskom dioničkom društvu za šumsko gospodarstvo i industriju" u Zagreb na tri godine. Pomenuto društvo za vođenje fabrike osnovalo je posebno dioničarsko društvo pod nazivom "Destilacija drva" dioničko društvo.

1914.–1918. godina

Za vrijeme Prvog svjetskog rata fabrika je proglašena ratnom fabrikom te je kao komesara dobila oficira. Najveća proizvodnja za vrijeme rata bio je aceton.

Završetkom Prvog svjetskog rata fabrika je odredbama Versajskog ugovora prešla u vlasništvo državnog erara novoosnovane države Kraljevine Srba-Hrvata i Slovenaca.

1910.–1912. godina

Uzastopni požari koji su zahvatili fabriku u periodu od 1910. do 1912. godine ozbiljno su ugrozili njen rad, a neka od proizvodnih postrojenje bila su potpuno unuštena. Vlasnici fabrike prišli su obnovi proizvodnih postrojenja izgradnjom novih objekata i uvođenjem savremene tehnologije. U ovom periodu osvojena je proizvodnja kalijum acetata kao važne sirovine za proizvodnju acetona, što je predstavljalo tehnološku novinu u toj oblasti. Proširen je asortiman gotovih proizvoda, tako da se pored drvenog uglja i sirovog sirćeta proizvodio methylalkohol, aceton, katran, drvna žesta, sirćetna kiselina, a u parnoj pilani: drvo za građu, rezana daska, pragovi za željzničku prugu, stubovi za telefone, jamska građa itd.

1902. godina

Kada je društvo koje je osnovalo i vodilo fabriku propalo bivše zajedničko Ministarstvo finansija u  Beču, izdalo je vladi Bosne i Hercegovine nalog na osnovu koga je Zemaljska vlada, koncesijom od 16.  Maja 1902. godine i Ugovora o sjeći od 24. Juna 1902. godine, fabriku predalo na upravljanje konceru sa većim bankama Njemačke i Austro-Ugarske društvu "Holzverkohlungus – Industrie A.G." – HIAG iz Konstanca, koje je imalo u svom vlasništvu još dosta sličnih fabrika po Evropi i Americi.

Ovo društvo kao kreacija pomenutog koncerna, sa pravom sječe državnih šuma u slivovima rijeka: Velike i Male Usore i Velike i Male Ukrine, te prerade drveta na hemijske proizvode i rezanu građu, za voženje poslova fabrike osnovalo je posebno dioničko društvo "Bosnische Holzververtungus A.G." pod nazivom "Bosansko dioničko društvo za iskorištavanje drveta u Tesliću".

1897. godina

Izgrađena je zgrada direkcije (uprave).

1896. godina

Društvo HI "Destilacija" a.d. Teslić osnovana od strane društva "Kesseller Trubertroknugs A.G." iz Kasela, koje je izgradilo fabriku i pustilo u rad postrojenje za pougljavanje drveta suhom detilacijom.

Osnovni proizvod u to vrijeme je bio drveni ugalj, koji se koristio za potrebe kovačke i metalurške industrije. Nusproizvodi su bili: sirovo sirće, sirovi katran i drvna žesta koji su transportovani na finalnu preradu u Austriju.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti