Devet preduzeća u RS potražuje 300 miliona KM

15.10.2016. 08:52 / Izvor: Nezavisne novine
Devet preduzeća u RS potražuje 300 miliona KM

Potraživanja javnih preduzeća u 2015. godini, u odnosu na 2011. godinu, porasla za više od 100 odsto za isporučenu električnu energiju.

Javna preduzeća u Republici Srpskoj neuspješno upravljaju svojim potraživanjima, koja drastično rastu, bez obzira na mjere koje se preduzimaju i dodatne resurse koji se angažuju za naplatu. Iz izvještaja revizije učinka o temi upravljanja potraživanjima javnih preduzeća, koji je za period 2011. do 2015. godina uradila Glavna služba za reviziju javnog sektora, može se vidjeti da su potraživanja javnih preduzeća u 2015. godini, u odnosu na 2011. godinu, porasla za više od 100 odsto za isporučenu električnu energiju, 10 odsto za isporučenu vodu i pet odsto za isporučenu toplotnu energiju.

Što se tiče električne energije, posebno je visok porast potraživanja u odnosu na 2013. godinu i to čak 250 odsto ili za 140 miliona KM, i to sa 57 miliona KM na 197 miliona KM. Kada su u pitanju vodovodi, potraživanja su porasla za oko 25 odsto ili za oko 200.000 KM, sa 800.000 na milion KM. S obzirom na to da je revizija obuhvatila rad devet javnih preduzeća republičkog i lokalnog nivoa, može se pretpostaviti da bi podaci o potraživanjima svih javnih preduzeća u RS bili daleko gori.

U ovoj reviziji učinka fokus je bio na "Elektrokrajini", "Elektrodoboju", "Elektrohercegovini", zatim toplanama u Doboju, Banjaluci te vodovodima u Kozarskoj Dubici, Gacku, Trebinju i Derventi.

"Od oko 300 miliona KM ukupnih bruto potraživanja, bilzu 190 miliona KM su potraživanja koja su starija od jedne godine, a od toga oko 130 miliona KM starije je od pet godina", navode revizori i kao jedan od primjera navode da su kod banjalučke "Toplane", od ukupno 29 miliona KM potraživanja, oko 20 miliona KM starija od jedne godine, a od toga je oko 10 miliona KM starije od pet godina.

 U banjalučkoj "Toplani" od ukupno 29 miliona KM potraživanja, oko 20 miliona KM su starija od jedne godine, a od toga je oko 10 miliona KM starije od pet godina.  

Potrošači po osnovu tri vrste usluga koje im se isporučuju iz javnih preduzeća, najviše kasne u plaćanju struje, zatim grijanja i na kraju vode, koja je i najjeftinija, a ono što je zanimljivo jeste da su među velikim neplatišama i budžetski korisnici.

Revizija je pažnju skrenula i na selektivan pristup nadležnih institucija prema potraživanjima javnih preduzeća i pomalo čudan odnos jer, recimo, banjalučkoj "Toplani", zaključno sa 2015. godinom, Vlada RS je avansno uplatila 3,2 miliona KM, a istovremeno su potraživanja od budžetskih korisnika i fondova republičkog nivoa za koje Vlada RS plaća grijanje iznosila preko 5,6 miliona KM.

"Vlada RS, zajedno sa resornim ministarstvima i JP, je u posmatranom periodu preduzimala selektivno mjere i aktivnosti na naplati potraživanja od pojedinih potrošača", navode revizori i zaključuju da nadzor nad upravljanjem potraživanjima nije adekvatan.

Zanimljiv je i podatak da u potraživanjima leži vrijednost veća od godišnjeg prihoda iz poslovanja, a po svemu sudeći, dobar dio potraživanja neće biti naplaćen, jer su pojedina pravna lica koja imaju milionska dugovanja otišla u stečaj i likvidaciju.

Samo "Elektrokrajina" (EK) zaključno sa 2015. godinom od pravnih lica koja se nalaze u stečajnom postupku potražuje oko 15 miliona KM ili devet odsto od ukupnih rizičnih potraživanja. Po istom osnovu "Elektrohercegovina" potražuje oko šest miliona KM.

"Potraživanja EK od Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Banjaluka na dan 31.12.2015. godine iznose nešto više od pet miliona KM. U periodu koji je revizija posmatrala potraživanja od UKC-a su porasla za oko četiri puta, odnosno na dan 31.12.2011. godine su iznosila oko 1,35 miliona KM", navode revizori.

Preduzeća pod lupom: "Elektrokrajina", "Elektrodoboj" "Elektrohercegovina" Toplane u Doboju i Banjaluci Vodovodi u Kozarskoj Dubici, Gacku, Trebinju i Derventi

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti