Direktorica MMF-a: Vlade ne smiju prerano povući podršku u koronakrizi
Obustava potrošnje na obuzdavanje pandemije koronavirusa i na ublažavanje njenog udara na privredu i građane mogle bi imati ozbiljne posljedice po globalno gospodarstvo, upozorila je čelnica MMF-a.
Obustava potrošnje na obuzdavanje pandemije koronavirusa i na ublažavanje njezina udara na gospodarstvo i građane moglo bi imati ozbiljne posljedice po globalno gospodarstvo, upozorila je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda.
"Slika je manje zastrašujuća unatrag nekoliko mjeseci, ali i dalje prognoziramo najgoru globalnu recesiju od Velike depresije", rekla je u srijedu izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.
"Od početka pandemije prošlo je devet mjeseci a mi i dalje tapkamo u mraku krize koja je odnijela više od milijun života i povukla 'ručnu' u gospodarstvu, izazivajući naglo povećanje nezaposlenosti, rastuće siromaštvo i rizik 'izgubljene generacije' u zemljama s niskim prihodima."
MMF predviđa djelomični i neravnomjerni oporavak u idućoj godini, uz procijenjenu stopu rasta svjetskog gospodarstva od 5,2 posto, no upozorava i na značajne rizike, uključujući opetovano širenje virusa.
"Trajni gospodarski oporavak moguć je samo ako pandemija bude pobijeđena u cijelom svijetu", naglasila je Georgieva, pozivajući na snažnu međunarodnu suradnju u razvoju i distribuciji cjepiva.
Imperativ je pomoći zemljama s niskim prihodima kako bi se mogle nositi s velikim teretom duga i nastaviti pružati potporu svojim građanima, dodala je.
Brži napredak u traženju medicinskih rješenja mogao bi po njezinim riječima ubrzati oporavak i povećati svjetski BDP za gotovo 9.000 milijardi dolara do 2025., što bi zauzvrat moglo pomoći smanjiti razlike u dohotku između siromašnijih i bogatijih država.
Ključno je da sve zemlje nastave s bitnim mjerama zaštite života i primanja građana, uključujući i mjere podrške poput kreditnih garancija i subvencija plaća.
"Ako prerano obustavite pomoć, riskirate ozbiljnu štetu i kopate rupu sami sebi", poručila je čelnica MMF-a, pozivajući zemlje i da ulažu u zelene projekte i digitalnu infrastrukturu kako bi povećale produktivnost i prihode.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
