Dobrovoljno zdravstveno osiguranje kao dopuna paketu usluga osnovnog osiguranja još uvijek u povoju

Sve dok država ne bude spremna da podijeli "kolač" s privatnim sektorom, usluge dobrovoljnog zadravstvenog osiguranja koristiće uglavnom povlašteni slojevi, odnosno građani koji su spremni da plaćaju nešto što su već jednom platili kroz javne fondove.

Ovo su kazali u osiguravajućim kućama, potvrđujući da je to razlog zašto predstavnici osiguravajućih društava u BiH i dalje ozbiljnije ne ulaze u programe pružanja dopunskih zdravstvenih usluga putem polica osiguranja.

"Kada država postane partner privatnog sektora i tačno definiše osnovni paket usluga koje će se dobijati preko javnog zdravstva, a ostalo prepusti privatnicima, onda će u punoj mjeri zaživjeti programi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja", ističe Enes Sadović, rukovodilac prodaje i marketinga u "Merkur osiguranju" Sarajevo. Ipak, nedavno otvaranje poliklinike "Sunce-Agram" u Sarajevu, u čije opremanje je uloženo osam miliona KM, nagovještava da osiguravatelji više ne žele čekati na državu.

"Dobro smo proučili sadašnje zakone u FBiH i formirali paket polica za tržište BiH koji je prilagođen sadašnjoj socijalnoj situaciji", rekao je Željko Pervan, predsjednik Uprave "Bosna Sunca osiguranja".

Potez "Agrama" nailazi na podršku ostalih osiguravatelja u BiH, ali oni uglavnom tvrde kako je još riječ o surogatu usluga dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Safet Omerović, federalni ministar zdravstva, kaže kako nema zakonskih zapreka za pružanje usluga dopunskog osiguranja.

"Provedbenim aktima koji se usvajaju na kantonalnom nivou mogu se regulisati prava i obaveze iz dopunskog zdravstvenog osiguranja", kazao je Omerović. On dodaje kako zakon dozvoljava i da građani koriste medicinske usluge privatnog sektora, ali da je to stvar ugovaranja s ustanovama javnog zdravstva. Mustafa Cuplov, ministar zdravstva Kantona Sarajevo, kaže da osiguravatelji mogu pružati usluge dopunskog osiguranja u onoj mjeri u kojoj im to dozvoljava zakon, ali da je to jako malo.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je dopuna paketu usluga osnovnog osiguranja, kojim se omogućava brža i kvalitetnija usluga, bez dugotrajnog čekanja, pri čemu osiguranik sam bira obim zdravstvene zaštite i usluga prema potrebama i mogućnostima.