Dok kasni izgradnja kolektora, Šveđani ne žele više ulagati u Mostar

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Dok kasni izgradnja kolektora, Šveđani ne žele više ulagati u Mostar

14.05.2020. 09:41 / Izvor: Radio Slobodna Evropa

Švedska, kao jedan od međunarodnih donatora, odustaje od daljih ulaganja u Mostar, dok se ne riješi pitanje provedbe projekta izgradnje kolektora otpadnih voda u tom hercegovačkom gradu, sa čime se kasni skoro više od godinu dana.

Projekat izgradnje desnoobalnih i lijevoobalnih kolektora otpadnih voda, te pročistača u južnoj gradskoj zoni Mostara procjenjuje se na oko 130 miliona konvertibilnih maraka (blizu 67 miliona eura). Trebao je biti završen do kraja 2018. godine, a međunarodni donatori tvrde da projekat trenutno funkcionira sa svega oko trećine kapaciteta.

Švedska je u izgradnju da sada uložila četiri miliona eura, ali konačnom realizacijom nisu zadovoljni, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Torgny Svenungsson, zamjenik šefa misije u švedskoj ambasadi.

"Švedska je zajedno sa EU i Svjetskom bankom investirala oko 3 miliona eura novca švedskih poreskih obveznika u projekat tretiranja otpadnih voda u Mostaru. Nakon odgoda, testna faza je počela 2018. i kolektori sada rade sa jednom trećinom kapaciteta. Još uvijek to nije preuzeo Grad Mostar i kao što sam rekao nije u punoj funkciji. U suštini do njih ne dolazi dovoljno otpadnih voda. Zato smo mi još 2016. godine dali i dodatna sredstva kako bi se spojio sistem sa lijevom obalom grada na kolektor, kako bi se mogao obraditi u dijelu za preradu otpadnih voda. Nažalost to se nije desilo, jer kanalizacioni sistem nije bio povezan na ovaj kolektor, što je u suštini odgovornost lokalnih vlasti."

"Ovo je za nas", kaže Svenungsson, "veoma frustrirajuće".

"Mi smo jako dugo razgovarali sa Gradom Mostarom, ali također i sa višim nivoima vlasti, ali rezultata nema. Kako sada stvari stoje, nećemo investirati dodatna sredstva ili ulagati u nove projekte u Mostaru sve dok Grad ovo ne razriješi i preuzme odgovornost", ističe Svenungsson.

Struktura finansiranja

U dokumentu Svjetske banke o provođenju više projekata zaštite kvaliteta vode u Bosni i Hercegovini, koji je sačinjen u junu 2018. godine, iznos dijela grant sredstava za prečistače u Mostaru, je oko 11,7 milliona američkih dolara. Od toga je 6,4 miliona dolara IPA-sredstava Evropske unije (EU), te 3,5 miliona dolara Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

U Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini pojašnavaju da je izgradnja kolektora otpadnih voda zajednički finansirana grantom iz IPA sredstava EU, kreditom Evropske investicione banke, grantom iz sredstava švedske Agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), te domaćim sredstvima.

O kojim se domaćim sredstvima radi, nije precizirano.

"EU je u okviru programa IPA 2009. za ovaj projekat obezbijedila grant sredstva u iznosu od oko 2,4 miliona eura. Kako smo informirani, završena je izgradnja većine kolektora. U toku je izgradnja T-2 B, koja je usporena zbog trenutne situacije, ali bi trebala biti okončana do kraja ove godine", navodi Zora Stanić, iz Ureda za odnose s javnošću Delegacije EU u BiH.

"Također", dodaje, "u pripremi je i tender za izgradnju još jednog kolektora, T-6, predviđene vrijednosti od milion eura, koja bi se dijelom trebala finansirati kreditom Evropske investicione banke, lokalnim sredstvima, te grant sredstvima iz IPA 2018".

"Pored izgradnje kolektora, EU je također sa 5 miliona eura, iz IPA 2010. sudjelovala u izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru", ističe Stanić.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, 2016. godine projekat izgradnje kolektora je nazvao najvećim u Mostaru u proteklih 300 godina. U Gradskoj upravi, međutim, nisu odgovorili na upit RSE zbog čega projekat još uvijek nije završen.

Šta o projektu kažu u opoziciji?

"Mi danas ne znamo stvarne novce, koji su uloženi u kolektore. Tražili smo nekoliko puta od Gradske uprave da izađu s finansijskom konstrukcijom samog projekta, da nam kažu koliko je tu novca iz proračuna, koliko je novca od kredita i koliko je novaca od donacija. Nažalost, nikada nisu objavili jasno i transparentno koliko je novca dobiveno i koliko je novca utrošeno u sami projekat", kaže za RSE predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Mostar Arman Zalihić.

"Pored toga", navodi Zalihić, "sumnjiv je način izvođenja radova i nikad nismo ni dobili izvještaj nadzora radova".

"Kolektori funkcioniraju sa nekih 20 do 30 posto i da za svake jače kiše sâm grad pliva i da Neretva i dalje smrdi, kao što je i smrdila prije samih kolektora", kaže Zalihić.

Radovi na izgradnji mreže kolektora počeli su sredinom 2015. godine. Gradske ulice su bile raskopane, saobraćaj preusmjeravan. Gradske vlasti su pozivale stanovništvo na strpljenje, uz poruku da takav projekat treba vremena i da će on donijeti čistu Neretvu i još bolju turističku ponudu.

redinom marta 2018. iz Gradske uprave Mostara saopćeno je da se odgađa svečanost puštanja u rad postrojenja za tretman otpadnih voda, koja je bila najavljena za 19. mart iste godine. Švedski ambasador u BiH Anders Hagelberg postavio je tom prilikom pitanje zašto još nije pušten u funkciju projekat mostarskih kolektora, pošto je Švedska jedan od finansijera projekta.

"Te pare, 12 miliona konvertibilnih maraka (oko 6 miliona eura) su pare poreskih obveznika u Švedskoj. Za te pare koje je Švedska uložila, naravno da želi da vidi rezultat lokalnih političara ovdje. Moraju da se pod hitno angažuju kako bi se doveo kraju, kako bi se završili radovi na tome projektu", izjavio je prilikom posjete Mostaru švedski diplomata.

Krivične prijave zbog trošenja novca u komunalnoj djelatnosti

Mreža nevladinih organizacija iz Mostara "Naše društvo" u januaru 2019. godine podnijela je krivične prijave protiv pet osoba iz sistema komunalne djelatnosti, uključujući i gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića, optužujući ih za netransparentno trošenje oko 105 miliona maraka (54 miliona eura) tokom sedam godina u oblasti komunalne potrošnje.

Marin Bago, predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja "Futura" iz Mostara, koja je članica mreže "Naše društvo", podsjeća da su krajem maja 2019. godine nevladine organizacije objelodanile kako se sa pročistača otpadnih voda u južnoj zoni grada nakupljeni mulj, za kojeg je utvrđeno da sadrži opasne materije, uključujući i bojni otrov piralen, nelegalno odlaže na deponiji komunalnog otpada Uborak, sjeverno od Mostara.

Stanovnici prigradskih naselja sjeverno od Mostara, koji žive u blizini deponije Uborak, mjesecima su tokom 2019. i 2020. blokirali deponiju, tražeći da se otpad odlaže na drugo mjesto.

"Oni su uništili komunalnu infrastrukturu, doveli do toga da je ona zakonski izvan uporabe gubljenjem okolinske dozvole za deponiju, raspad komunalnih poduzeća, pa smo imali trovanje", ističe Bago.

Istraga Tužilaštva

Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) formiralo je predmet koji se odnosi na mulj sa pročistača otpadnih voda u gradu Mostaru koje su opasne po život i zdravlje ljudi.

"Vodi se istraga protiv više osoba, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo 'onečišćenje okoliša', u vezi sa krivičnim djelom 'nepoduzimanje mjera zaštite pri radu' i krivično djelo 'nesavjestan rad u službi'", navodi glasnogovornica Tužilaštva HNK Ana Rajič.

Dodaje kako je radi utvrđivanja činjenica važnih za kazneni postupak, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove naloženo da izvrši inspekcijski nadzor postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru, Javnog poduzeća 'Deponija d.o.o. Mostar' i Deponije Uborak u stečaju, kao i da se izvrše potrebne analize sastava mulja i o tome podnese izvješće Tužilaštvu.

"Izvršene su analize i vještačenja mulja sa postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, procjednih otpadnih voda sa zatvorene deponije Uborak, odnosno Javnog poduzeća 'Deponija d.o.o. Mostar', kao i mogući uticaj na potok Sušica. Dakle, u ovom predmetu je fokus na zaštiti okoliša i životne sredine, te zdravlja ljudi", izjavila je Rajič za RSE.

Predsjednik Udruge "Futura" Marin Bago podsjeća da prolazi vrijeme od početka istrage Tužilaštva HNK-a.

"Prošlo je, dakle, i od toga, evo, skoro godinu dana, plus što su izbili na vidjelo problemi da pročistači i kolektori, čitav taj projekt nije urađen ni 40 posto. A tih 40 posto ne funkcionira kako treba. Nitko ne zna koliko će novca građani Mostara i buduće generacije platiti. Taj posao nije gotov, on se mora uraditi iznova. Sigurno je iznos preko 100 milijuna maraka i to dobro preko", kaže Bago.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti