Donatorska konferencija: Za BiH i Srbiju prikupljeno 1,85 milijardi eura

Hvala svima! - napisao je na twitteru europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele nakon završetka donatorske konferencije u Bruxellesu za Srbiju i BiH na kojoj je obećano gotovo 1,85 milijardi eura pomoći za saniranje posljedica poplava.

''Zajedno smo prikupili 1,846 milijardi eura. Niste sami!'', poručila je putem društvenih mreža europska povjerenica za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i reagovanje na krizne situacije Kristalina Georgieva.

Na Donatorskoj konferenciji održanoj jučer u Bruxellesu još jednom je pokazana velika solidarnost za BiH i Srbiju i prikupljeno je 809,2 milijuna eura za BiH i 995,2 milijuna eura za Srbiju kako bi se riješile financijske potrebe koje za BiH iznose 650 milijuna eura, a za Srbiju 830 milijuna eura, priopćeno je iz Europske komisije.

Za prekogranične aktivnosti obećan je 41,1 milijun eura.

Pomoć će biti implementirana na koordiniran način uz podršku Europske unije (EU) putem postojećih struktura u BiH i Srbiji i u bliskoj suradnji sa međunarodnom donatorskom zajednicom.

"Veliki put je iza nas, a još veći pred nama. Sada moramo krenuti u hitnu implementaciju, transparentno i ujedinjeni", izjavio je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija po završetku donatorske konferencije u Briselu za BiH i Srbiju. 

Pojasnio je kako je BiH tražila iznos od 650 miliona eura, "a dobili smo 809 miliona eura". Srbija je krenula sa iznosom od 830, a dobila je 995 miliona eura. 

"Prije nekoliko dana izgledalo je da ćemo zajedno dobiti oko 1,1 milijardu eura, a ispostavilo se da smo dobili 1,846 milijardi eura zajedno. Ono što je posebno važno jeste šansa koju ne smijemo propustiti da obnovu zemlje iskoristimo za nove, ubrzane reforme iz paketa za ekonomski razvoj i vladavinu prava. Još jednom sve nas pozivam ja jedinstvo i solidarnost. U ovome moramo biti ujedinjeni. Ujedinjeni za Bosnu i Hercegovinu", poručio je Lagumdžija.

Implementacija prevencije poplava i menadžment za procjenu rizika od poplava

BiH i Srbija su svjesne potrebe za unaprijeđenjem njihovih kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa, mehanizama i infrastrukture, stoga će razviti integrirano mapiranje rizika od polava i procjenu mogućih šteta.

Također će razviti temeljne planove za upravljanje rizikom od poplava te predstaviti odgovarajuće urbanističke i planove korištenja zemljišta promovišući održive prakse korištenja tla koje će unaprijediti zadržavanje vode.

Paralelno s tim, potrebno je pojačati rad na odbrani od poplava i infrastrukturi koja će biti otporna na klimatske promjene.

Obnavljanje poljoprivrednog sektora je i dalje ključno ali i tu su također neophodna značajna unapređenja u oblasti vremenskih i hidroloških prognoza.

BiH i Srbija će također uvesti sustave za rana upozorenja na svim razinama, unaprijedit će planiranje nepredviđenih mogućnosti i hitne mjere. Obje zemlje trebaju pojačati napore kako bi se u potpunosti uskladile s Direktivom za poplave EU.

Regionalna suradnja u vezi s uređenjem riječnog „bazena“

BiH i Srbija pripadaju istom riječnom „bazenu“ što zahtijeva efikasnu regionalnu suradnju. Stoga, infrastruktura unutrašnjih riječnih tokova zahtijeva značajna unaprijeđenja i jasnu povezanost s prevencijom poplava te otpornošću na klimatske promjene i sveukupnim uređenjem riječnog „bazena“.

Aktivnosti „vraćanja“ vode moraju se izvesti na način da se održe prirodni kapaciteti rijeka i zadrži voda gdje je potrebno.

BiH i Srbija će početi raditi na razvoju unaprijeđenja standarda održavanja riječne infrastrukture, u isto vrijeme s radom koji se obavlja u riječnim slivovima Dunava i Save.

Nasipi, jarci i brane trebat će se rekonstruirati i poboljšati u skladu s međunarodno usaglašenim normama za rekonstrukciju. Europska komisija će sazvati regionalni sastanak na visokom nivou u jesen ove godine, kako bi podržala razvoj strategije regionalno integriranog odgovora na poplave.

Razvoj mehanizama civilne zaštite

Nedavne štete pokazale su potrebu za širim okvirom rješavanja rizika kako bi se potaklo pitanje potencijalnih prirodnih katastrofa. Takav okvir zahtijeva od Srbije i BiH da završe mape opasnosti od poplava u skladu s EU, te mape rizika od poplava i mape rokovođenja u slučaju poplava, kao i da u potpunosti sudjeluju u Mehanizmu civilne zaštite EU. BiH i Srbija su potvrdile svoje namjere da se pridruže Mehanizmu civilne zaštite EU nakon poziva koji je uslijedio od Europske komisije.

Usvajanje politika energije i okoline

Raznovrsnost energetskih izvora proizvodnja bit će dalje unaprijeđena smanjenjem energetske ovisnosti. Ovo će, također, smanjiti ovisnost kapaciteta ugroženih poplavama. BiH i Srbija će pojačati proizvodnju čiste i održive energije kao potencijalna za smanjenje rizika i poticanje konkurentnosti.

Financiranje privatnog sektora

Podrška međunarodnih financijskih institucija i drugih donatora je nužna kako bi se pomoglo privatnom sektoru, smanjili gubici u vladinim prihodima i unaprijedilo stvaranje radnih mjesta i jačanje prosperiteta, navodi se, između ostalog, u zaključcima Konferencije.