Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Dragan Bogdanić: Infektolozi spremni za "ne daj bože"

24.05.2014. 10:53 / Izvor: Nezavisne novine

Poplave su zadale jako veliki udarac zdravstvenom sistemu Republike Srpske, istakao je Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.

Navodi da su oštećenja vidljiva na više zdravstvenih ustanova, te uvjerava da, uprkos tome, novonastala situacija projekte, koje je ranije najavljivao, neće zaustaviti niti vratiti korak unazad.

"Očekujem da ćemo ovo veoma brzo prevazići", rekao je Bogdanić u intervjuu za "Nezavisne".

U kakvom su stanju zdravstvene ustanove u poplavljenim područjima RS?

-  Oštećenja imamo u Domu zdravlja u Doboju, gdje su prvi suteren i prvi sprat poplavljeni. Oni nisu uspjeli ništa da evakuišu. Čak je ostalo oko 30 radnika na spratu, koje smo kasnije evakuisali čamcima. U Domu zdravlja poplavljene su pojedine ambulante porodične medicine. Mislim da ima oštećenja i u ambulantama u Bijeljini, kao i u domovima zdravlja u istočnom dijelu RS. Dva dijalizna centra su stradala: ovaj u Doboju u potpunosti, a u Šamcu mislim da su sklonjeni aparati, ali je prostor uništen. Ovo će biti jako veliki udarac za zdravstveni sistem RS.

Plašite li se da će to projekte, koje ste najavili u prethodnom intervjuu za "Nezavisne", zaustaviti ili vratiti korak unazad?

-Pa, mislim da neće. Vi znate da su dijalizni centri model privatno-javnog partnerstva. Vjerujem da su oni to dobro osigurali. Što se tiče ambulanti i ova dva doma zdravlja, očekujem da ćemo imati pomoć i međunarodnih organizacija. Mi smo se već obratili Svjetskoj banci za sredstva koja smo bili namijenili za rekonstrukciju porodičnih ambulanti koje nisu bile završene, i domove zdravlja, a jedan od njih je i u Doboju. Sada ih po skraćenoj proceduri okrećemo u rekonstrukciju oštećenih. Za to smo dobili saglasnost, tako da očekujem da ćemo ovo veoma brzo prevazići.

Šta je s lijekovima? Da li ih redovno dostavljaju zdravstvenim ustanovama i ima li ih dovoljno u apotekama?

-Što se tiče lijekova, mi ovdje imamo na djelu izraženu solidarnost svih. Javile su se farmaceutske kuće, proizvođači sanitetskog materijala, dezinfekcionih sredstava... Mi cijelo vrijeme imamo kontinuirano snabdijevanje. Mislim da sad već imamo i značajne količine lijekova na zalihi. Formirali smo centralni magacin u Kliničkom centru Banjaluka, iz kojeg ih distribuiramo po potrebi, po prioritetima. Angažovali smo i dovoljan broj timova za dezinfekciju i asanaciju terena. Problem nam predstavlja nedostatak prskalica. Ovom prilikom pozivam i vaše čitaoce da svako ko ima na raspolaganju u prvom redu motorne prskalice da ih dostavi regionalnim centrima Instituta za javno zdravstvo RS, ili epidemiološkim službama domova zdravlja, tako da bismo mogli uključiti i volontere u akciju dezinfekcije i deratizacije, odnosno asanacije terena.

Jeste li zadovoljni načinom na koji su djelovale u novonastaloj situaciji Vaše kolege, zdravstveni radnici?

-Jesam. Ja sam pri ulasku u helikopter za Doboj sa direktorom Kliničkog centra za dva minuta dogovorio da isprazne kapacitete i da se pripreme za prijem. To je stvarno urađeno u rekordno brzom roku. Mi smo u veoma kratkom vremenu evakuisali mislim više od 200 dijaliznih pacijenata. Bilo je životno ugroženih, ali smo uspjeli da ih evakuišemo i svi su nastavili sa dijalizom. U tome su nam pomogli i svi dijalizni centri u RS, ali takođe zahvalnost dugujemo i kolegama iz tešanjske bolnice, zatim bolnica u Gračanici, Gradačcu, Tuzli... Zahvalnost dugujemo i Helikopterskom servisu RS, pripadnicima Oružanih snaga BiH, Specijalnoj jedinici MUP-a RS koja je prva ušla čamcima, a zatim je vojska ušla čamcima. Kasnije su se pridružili rafting klubovi, kajakaški klubovi, pojedinci koji su imali čamce, tako da je iskazana  velika solidarnost i nesebično zalaganje ljudi koji su čak ugrožavali svoje živote da spasu druge. Moram da kažem da ne samo da sam zadovoljan, već sam čak ponosan na zdravstvene radnike koji su bez obzira na sve teškoće odgovorili adekvatno, dobro i požrtvovano na zadatak koji se pojavio iznenada i bio jako komplikovan.

 Dva dijalizna centra su stradala: ovaj u Doboju u potpunosti, a prostor u Šamcu je uništen

A koliko je pred njima komplikovan zadatak koji tek slijedi s obzirom na to da se priča i o eventualnim zarazama?

- Moram da kažem da smo i tu, na sreću, uspjeli da se dobro organizujemo. Institut za javno zdravstvo, regionalni zavod u Doboju, na sreću, nije bio ugrožen, tako da sam dobio informaciju da su stotine kuća istretirane u Doboju. Znači, mi stižemo da dezinfikujemo sve što je očišćeno i oprano. Dakle, prvo moraju prostorije da budu očišćene od kabastog otpada, a potom oprane ako može toplom vodom, a ako ne onda hladnom, i to sredstvima poput deterdženata. Onda mi ulazimo i završavamo posao.

Dobro, ali ako preventivne aktivnosti ne urode plodom, možemo li se izboriti sa potencijalnim većim zarazama?

- Ja ih ne očekujem, mislim da ćemo s tim da se izborimo. Imamo najveći problem na području Šamca i Modriče, sela gdje ima dosta uginulih životinja. Veterinarski zavod i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS su angažovani, imali smo sreću da su već iz Srbije i Hrvatske prešli, ili treba da pređu kamioni koji će uginule životinje da voze, tako da ćemo i time na neki način smanjiti potencijalne izvore zaraze. Uz nadljudske napore i sreću, ne očekujem da ćemo imati problem s epidemijama. Ali, u Infektivnom odjeljenju u Doboju i u Kliničkom centru mi smo pripremili infektologe za "ne daj bože" ako pođe po zlu da mogu da intervenišu.

Imamo uginule životinje, te dosta otpada po gradovima, kao i fekalije. Šta se od građana očekuje u takvim okolnostima?

- Građane molim da koriste rukavice, čizme, zaštitne uniforme, maske i da nakon toga peru ruke sapunom, dezinfikuju alkoholom i sredstvima koja za to služe. Dakle, treba da se zaštite dovoljno i da za početak piju samo flaširanu vodu, što se odnosi na Doboj, Šamac i Modriču. Treba i da pomognu volonterima, da ih usmjeravaju, da vode računa da ne idu tamo gdje policija nije pregledala teren jer ima i dosta minsko-eksplozivnih sredstava koje je rijeka pokupila sa prethodno miniranih polja. Potreban je oprez, ali i da građani sarađuju sa nadležnim institucijama.

Bili ste na poplavljenim područjima. Možete li nam ispričati kakve su utiske na Vas ostavile scene koje ste tamo vidjeli?

-Pa, evo, ja sam od samog početka ovih dešavanja bio na terenu. Poplava u Doboju me, takoreći, odsjekla, tako da sam prvu noć proveo u dobojskoj bolnici. Ti počeci su bili možda i najteži, kad je bilo teško uspostaviti komunikaciju, kada više nismo imali informacije šta se dešava sa koleginicom iz Dijaliznog centra u Doboju koju smo kasnije evakuisali helikopterom. Međutim, na sreću, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS se prvo i jako dobro snašlo. Ministar Radislav Jovičić je, u stvari, prvi došao u Doboj, a ja za njim i on je rukovodio cjelokupnom organizacijom i evakuacijom. Mislim da je srećna okolnost to što je policija ranije dobila opremu, nove automobile, koji su se sada pokazali kao vrlo praktični. Sreća u nesreći, kada je bar Doboj u pitanju, jeste što je bolnica ostala i sa napajanjem strujom i sa kolegama, koje su, nažalost, ostavile svoje porodice u poplavljenim stanovima, tako da smo se relativno dobro snašli u novonastaloj situaciji. Kasnije sam išao i do Modriče, Šamca, Bijeljine...

Pamtite li ovakvu situaciju?

-  Ne! Kažu da je 1965. godine, a ja sam tada rođen, bilo nešto slično u Doboju, ali, čujem, mnogo manjih razmjera. Kažu i oni s kojima sam razgovarao da se ovako nešto nikad dosad nije desilo i očigledno je ovo nastalo jako brzo. Možda je bilo nemoguće da se zaštiti.

Donacije lijekova

Građani su pokazali visok stepen solidarnosti s ljudima iz poplavljenih područja. Mogu li to učiniti i doniranjem lijekova?

-Veoma je bitno da se pridržavaju propisane procedure kada doniraju lijekove. Lijekovi moraju biti originalni, s rokom trajanja od najmanje šest mjeseci, i da to sve ide preko Ministarstva, odnosno našeg centralnog magacina u Kliničkom centru Banjaluka, a onda ćemo mi to po prioritetima da distribuiramo svaki dan.

(Foto:teslicdanas.net)

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti