Vijesti/ BOSNA I HERCEGOVINA

Država bez sluha: Banke još uvijek jedini izvor finansiranja privrednika

U bankama tvrde da se kamatne stope za kredite privredi nalaze na najnižim vrijednostima i vjeruju da će se trend njihovog sniženja nastaviti.

27.03.2017. 12:44 / Izvor: Akta.ba

Interes i potreba bh. privrednika za kreditima je velika. Najčešće je riječ o investicijskim. Iako su kamatne stope još uvijek relativno visoke i kreću se u rasponu od 4 do 7 posto, privrednici su primorani da ih koriste radi ostvarivanja svojih ciljeva.

Korisnici kredita kažu kako su im banke i međunarodne organizacije jedini načini finansiranja i da bez njih ne bi bilo realizacija projekata koje čine kompanije i omogućuju im poslovanje.

Marko Knežević, direktor kompanije Knežević Entering d.o.o. iz Laktaša kazao je za akta.ba, kako njegova kompanija jedini izvor finansiranja ima iz kredita i vlastitih sredstava.

"Zadnji put smo bili korisnici subvencija 2011. godine, kad smo dobili podsticaj za podršku izvozno orjentisanim preduzećima Ministarstva za industriju, energetiku i rudarstvo RS. Od tada nismo naišli na podsticaje koji se tiču naših proizvoda i usluga, te sa te strane, ne možemo nikako reći da su takvi izvori finansiranja realni", rekao je Knežević.

Što se tiče bankarskog sektora, Knežević također ističe kako su kamatne stope trenutno povoljne, ali su i dalje daleko više od onih u EU, pogotovo kad se radi o finansiranju proizvodnih kapaciteta.

"Uz svo razumIjevanje bankarskih rizika, smatramo da su procedure i birokratski dio posla oko obezbjeđenja kredita spori i komplikovani, pogotovo za proizvodna preduzeća kod kojih su zaduženja značajno manja od vrijednosti kapitala. Možemo reći da finansijski sektor baš i nema osjećaj za vrijeme, dok je u privredi svaki dan izrazito bitan, naročito kad se radi o dugoročnim ugovorima nabavki i isporuka", kazao je Knežević.

POMOĆ DRŽAVE NEPRIMJETNA

Kompanija GS - Tvornica mašina Travnik d.d. koja ostvaruje milonski promet, na vrijeme isplaćuje svoje dobavljače i radnike, u 2016. godini po prvi put je od međunarodne organizacije, ali i države, dobila podršku.

"Za nas jedini izvor finansiranja su krediti komercijalnih banaka. Kroz naše poslovanje Turkish Ziraat banka je ta koja nas prati sa kamatama koje su za ovaj region prilično dobre. Prošle godine nam je odobren program od strane njemačkog GIZ-a za obuku učenika, gdje GIZ učestvuje u trogodišnjem projektu sa 200.000 eura i naša firma sa 200.000 eura. Međutim taj dio nije vezan za naše troškove proizvodnje ili za investiranja u opremu, već za opće dobro", kazala je Snježana Köpruner, direktorica kompanije GS - Tvornica mašina Travnik d.d..

Köpruner kaže da ni država ni lokalna zajednica ni u kome slučaju ne olakšavaju situaciju u kojoj se privrednici nalaze. Samim tim da je cesta koja vodi do njihove kompanije u jako lošem stanju, a njome dnevno prođe po jedan šleper, govori puno.

Kao primjer je izdvojila investiciju u svojoj kompaniji u koju su prošle godine u izgradnju hale i nabavku opreme investirali preko 4.000.000 KM. Za halu koja je površine 4.200 m2 za građevinsku dozvolu, kao i sve ostale dozvole trebaju platiti oko 120.000 KM. 

"Razvojna banka kao da i ne postoji, a kamate su im veće nego kod komercijalnih banaka. Imam osjećaj da postoji samo za pojedine ljude, koji dobivaju po raznim osnovama grant sredstva. Mi koji na sve načine pokušavamo kvaliteno raditi i ostvarivati rezultate, ne možemo kredite dobiti niti po povoljnijoj kamati", istakla je Köpruner.

KREDITI PO POTREBAMA PRIVREDNIKA

U bankama tvrde da se kamatne stope za kredite privredi nalaze na najnižim vrijednostima i vjeruju da će se trend njihovog sniženja nastaviti. Bankarski krediti i ponuda za pravna lica se uglavnom temelje na individualnom pristupu i prilagođenoj ponudi svakom klijentu mada u praksi to često nije slučaj.

Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke kazao je da kada je riječ o dugoročnim kreditima, klijenti najčešće koriste kredite za finansiranje trajnih obrtnih sredstava, investicione projekte, proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta, finansiranje projekata stanogradnje, te dugoročne kredite iz sredstava kreditnih linija.

Pri tome privrednici imaju mogućnost da, u skladu sa svojim potrebama, odaberu vrstu i iznos kredita koji im najbolje odgovaraju sa aspekta ročnosti i uslova.

"Po pitanju kreditnih linija, u okviru EBRD kreditne linije - Evropska banka za obnovu i razvoj,  u ponudi Banke su i krediti vezani za investiranje oblasti koje doprinose poboljšanju energetske učinkovitosti. Dodatno želimo istaći da smo u maju prošle godine s Europskom investicijskom bankom zaključili ugovor o kreditnoj liniji namijenjenoj za finansiranje projekata, odnosno investicija i obrtnog kapitala vezanog za projekte", kazao je Dobnigg.

I.M.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti