Dualno obrazovanje kao uzdanica razvoja drvne industrije u BiH

Drvna industrija u Bosni i Hercegovini je jedna od najjačih u našoj državi i potencijalno uživa status strateške grane industrije u BiH, rečeno je na drvno-tehnološkoj konferenciji "Sarajevo Woods Days" koja je organizirana unutar Sajma "Interio".

U 2018. godini je ostvarila veći izvoz od prethodnih godina, kako drveta tako i proizvoda od drveta te šumskih sortimenata a povećan je i izvoz namještaja, ploča i drvene gradnje.

To je grana koja je i po ocjeni političkog kora, ne samo privrednog, jedna od najperspektivnijih grana privrede u BiH.

BiH je država s najvećim udjelom šuma i najvećom raznolikošću tipova šuma na zapadnom Balkanu. Šume su jedan od najvažnijih prirodnih resursa u državi. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, šume i šumska zemljišta u BiH obuhvataju površinu od 3,231.500 hektara, što predstavlja 63% ukupne površine zemlje, a razina kvaliteta drva je među najvišima u Europi.

Ali, kakva je stvarna situacija na tržištu i da li je dovoljno što je BiH zemlja bogata šumama, što ima privredni sektor koji pravi kvalitetan namještaj i druge proizvode od drveta, što svake godine bilježi rast izvoza, da riješimo pitanje tržišta rada i obrazovanja unutar ove industrije ?

Upravo na ovoj Konferenciji, panelisti su pokušali odgovoriti na kompleksna pitanja i približiti temu javnosti u svrhu boljeg razumijevanja sadašnje situacije u drvnoj industriji sa aspekta privrede ali i obrazovanja.

Da li je dualno obrazovanje ključno rješenje ?

Dualni sistem obrazovanja je poseban sistem obrazovanja koji nije samo dopuna privredi i industriji i to je percepcija koju treba mijenjati. Da bi se uveo dualni sistem obrazovanja potrebno je dosta vremena i niz promjena jer se radi o kompleksnoj temi koju mogu riješiti samo uspješna saradnja političkog, privrednog i obrazovnog sistema uz uspostavljena efikasna zakonska rješenja.  

"Mi smo donijeli dva pravilnika o ferijalnoj praksi i mislim da pored nas i BPK, ostali kantoni na nivou FBiH i RS nemaju takve pravilnike. Tu stoji da je Ministarstvo uradilo sve što je bilo potrebno u domenu svojih nadležnosti, a privrednici moraju otvoriti vrata za naše učenike i u saradnji sa roditeljima i nastavnicima primiti učenike na praksu. Imamo obavezu da provodimo sve nastavne programe praktične nastave na modularne načine i već duže vrijeme nijedan program nismo donijeli bez konsultacija sa stručnjacima iz privrede i na taj način već smo učinili važan korak. Ipak, BiH je daleko od riješenog pitanja dualnog obrazovanja." izjavio je Ministar obrazovanja ZDK, Mensur Sinanović.

Uvođenje dualnog sistema obrazovanja podrazumijeva posvećenost profesionalnoj orijetaciji mladih ljudi te usaglašavanje njihovih vještina i kompetencija sa potrebama tržišta rada. Za sada je odabir profesija sveden samo na komercijalni efekat i to nije dovoljno.

U dualnom sistemu, privreda je ta koja preuzima veću odgovornost od obrazovnih institucija jer su dužni osigurati licencirane predavače unutar kompanije, zatim evaluaciju kompetencija nakon izvijesnog vremana od strane stručnih ljudi, zatim osigurati zaštitu na radu i platu učeniku/studentu.

Privrednici kao problem navode odutstvo podrške vlasti prema privrednicima jer se čini da se teret realizacije cjelokupnog procesa dualnog obrazovanja stavlja njima na teret.

"Vlada ZDK planira podršku privrednicima koji će primati učenike na praksu. Kada je drvna struka u pitanju, imamo zanimanje stolar u Olovu, Zavidovićima i Tešnju, zatim zanimanje tehničar finalne prerade drveta u Zavidovićima i novootvoreni program zanimanja tehničar drvne struke u Mješovitoj srednjoj školi Tešanj koja je zapravo pravljena zajedno sa privrednicima i upravom škole. Lično sam  predlagao da privredne subjekte koji primaju učenike na praksu Vlada treba podržati u nekom finansijskom smislu, i ja se nadam da će upravo taj kriterij kod dodjele poticaja biti ugrađen ubrzo jer su nažalost, općenito, sredstva za nauku i istraživanje minorna." , dodaje Sinanović.

Vlasti u BiH pokrenule su konkretne aktivnosti za izradu strategije za rast izvoza i razvoja drvno-prerađivačke industrije u BiH, za razdoblje od 2018. do 2022. U okviru sporazuma, UNDP BiH je podržao Vanjskotrgovinsku komoru BiH u provođenju analize i izrade strategije za drvni sektor u BiH, u skladu s najnovijim trendovima u industriji. Ta strategija treba pružiti smjernice za povećanje konkurentnosti bh. kompanija te ustanoviti slabosti koje sprečavaju daljnji razvoj drvne industrije u zemlji.

Kao jedan od ciljeva spominje se i uvođenje strukovnog smjera u srednjim školama gdje bi se obrazovali budući radnici u drvnoj industriji jer, veliki problem predstavlja nedostatak stručne radne snage. Potrebno je regulisati Zakon o osiguranju sirovine, Zakon o šumarstvu u BiH koji su dodatni faktor ugrožavanja šumarstva i drvne industrije, ali i smanjiti  opterećenja kompanijama iz ovog sektora kad je u pitanju plaćanje i izmirenje raznih doprinosa.

Privrednicima je itekako u interesu imati osposobljen i educiran kadar

Suhad Ećo, direktor Ećo Company jedne od vodećih bh. kompanija dizajniranog namještaja, kaže da privrednici polažu mnogo pažnje na edukaciju i da im je važno da imaju saradnju sa obrazovnim institucijama, posebno srednjim školama i fakultetima, ali da se nažalost, ne mogu pohvaliti uspješnom saradnjom za sada. Ističe da je teško ulaziti u analizu problematike aktuelnog stanja ali je jasno da postoji dvostrano neispunjavanje zahtjeva i potreba privrednika prema školama i obrnuto te da će obje adrese u drugom tražiti krivca.

"Suština problema je da se privrednicima ne daje dovoljno prostora ni prilike da učestvujemo u kreiranju određenih programa koji se implementiraju u školama, nemamo prilike da učestvujemo u  upisnim kvotama koje se daju za određena zanimanja i sve se to pravi bez pravih sudionika. Privrednicima je jako važno da naš klijent bude zadovoljan sa našim proizvodom i uslugom a kako bismo to postigli, nama škole moraju omogućiti sposobnog radnika tj. gotov proizvod. Razlog zašto to nije tako je nedostatak praktične nastave u školama jer škole i fakulteti nisu opremljeni adekvatno u svojim radionicama da bi učenicima omogućili dobro praktično obrazovanje a samim tim i dobrog budućeg radnika. Privrednici jednostavno ne mogu da razumiju da vlasti nemaju izdvojiti 100,200 hiljada KM za opremanje radionica škola potrebnih za praktičnu nastavu.", pojašnjava Ećo.

Problem fluktuacije kadrova jedan od gorućih problema u privredi i veliki izazov za privrednike

U prebacivanju odgovornosti za odsutstvo implementacije dualnog obrazovanja u BiH, privrednici imaju opravdanje nemogućnosti preuzimanja samostalne realizacije takve obrazovne reforme, a institucije s druge strane opravdanje nalaze u nedostatku sredstava i nepostojanju konsenzusa na svim nivoima vlasti u svim dijelovima BiH.

"Iz Ministarstva obrazovanja evo kažu da se dešavaju određene reforme ali sa aspekta poslodavca to je jako sporo. Preko 20 godina iza rata govorimo o toj reformi. Bojim se da ako se reforme ne počnu brže dešavati da ćemo za sljedećih 20 godina izgubiti mnoge djelatnosti i grane te nećemo imati potrebe pričati o ovakvim programima. Poslovna zajednica itekako ima interesa ali se moramo bazirati na zadržavanje radne snage, da pomognemo izgradnju konkurentnih firmi koje imaju konkurentne proizvode sa kvalitetom, dizajnom, cijenom i sa drugim poslovnim aspektima.", zaključuje Ećo.

Preporuka profesora sa Mašinskog fakulteta u Sarajevu, Travniku i Zenici je da se u međuvremenu organiziraju susreti studenata i privrednika jer u BiH već sada postoje inžinjeri koji mogu raditi ljetnu praksu, izrađivati svoje diplomske radove i sl. u nekoj kompaniji i da tako naprave što bržu premosnicu realizacije dualnog obrazovanja na najbezbolniji način.

Direktorica Srednje mješovite škole "Zijah Dizdarević" Fojnica, prof. Merima Sijarić ima dugogodišnju, kvalitetnu saradnju sa privredom i smatra da je ta škola jedan od pozitivnih primjera integracije konkretnih pomaka na polju dualnog obrazovanja u BiH kakav treba slijediti.

"Mi nikada nismo upisali kadrove u školi koji nisu potrebni lokalnoj zajednici i tržištu rada. Takođe, uvijek vodimo računa kada upisujemo novu generaciju da prije svega osmislimo i stvorimo uslove za obavljanje kvalitetne praktične nastave pa tek onda da upisujemo tu generaciju.", kaže Sijarić.

Ova srednja škola je primjer jako uspješne saradnje sa kompanijom MS Wood u Fojnici koja od 2014. godine kontinuirano pomaže rad škole i omogućava stipendiju svim učenicima drvne škole te im nakon školovanja nudi zaposlenje u svojoj kompaniji.

MS woods je kompanija koja upošljava najviše inžinjera i tehnologa drvne industrije u BiH i ima titulu kompanije sa najbržim stepenom razvoja u polju drvne industrije te jedna od rijetkih koja stipendira studente.

"Mi smo drvnu školu imali od 1980 godine i zadnju generaciju smo imali 2002. godine. Tada smo imali prekid koji je trajao do 2014. godine i uspostavljanja saradnje sa MS Woods. Oni su povukli mudar potez pa su kroz kampanju tog zanimanja ističući potrebe tržišta za tim zanimanjem privukli pažnju i roditelja i učenika. Tada je g. Muhamed Pilav, direktor MS Woods-a obećao da će svakom učeniku koji upiše tu školu obezbijediti stipendiju. To je zaista kompanija koja dokazuje konkretnu i uspješnu saradnju obrazovnih institucija i privrednika.", pojašnjava Sijarić početak saradnje.  

Sijarić dodaje da je njihovim učenicima kroz taj program omogućen veliki broj studijskih posjeta, obilazaka domaćih i ino sajmova te da im se omogućava dvojaka praktična nastava kako u školi tako i u kompaniji MS Woods.

Zaključak konferencije je nada svih panelista iz svih polja djelovanja, da će dualno obrazovanje biti integrirano u cilju spašavanja i razvoja drvne industrije u BiH te da će se ubrzo stvoriti temelj uspješne uzročno-posljedične saradnje obrazovnih institucija, predstavnika vlasti i privrednika.

N.K.