Dualno obrazovanje mora biti glavna misija cijelog društva

Dualno obrazovanje je rješenje za ostanak mladih u našoj zemlji, ali je prije svega dobra prilika za usavršavanje već postojećih praktičnih znanja, rečeno je danas na prvoj konferenciji stručnog obrazovanja pod nazivom "Oblikujmo stručno obrazovanje #zajedno".

Konferencija je organizirana od strane Predstavništva njemačke privrede u BiH za sve poslodavce i obrazovne institucije koje ovakvu vrstu obrazovanju smatraju ključem svih budućih ekonomskih uspjeha.

Prisutnima se postavilo nekoliko pitanja od toga ko snosi odgovornost za buduću radnu snagu, njihovo usavršavanje da li je to država ili poslodavci ili oboje do pitanja, da li je saradnja ključ uspjeha za buduće naraštaje.

Martina Kollberg, iz Saveznog ministarstva za privredu i energiju SR Njemačke kazala je da Njemačka davno prepoznala značaj dualnog obrazovanja i da su oni sada postali primjer po kojem druge zemlje sprovode ovakve programe.

"Mnoge zemlje imaju probleme u pronalasku kvalitetne radne snage i stručnih kadrova i to se dosta odražava na inovacije i konkurentnost na tržištu", rekla je Kollberg.

Kazala je da je glavni razlog nedostatka stručne radne snage uglavnom i u najvećoj mjeri neusklađenost samog obrazovnog sistema, te niz drugih faktora koji prate jedni zemlju.

"Naše ministarstvo konstantno pokušava već uređene i uhodane programe iz Njemačke prenijeti, najviše putem naših komora, na druge zemlje u kojima imamo sjedište i preko njih širiti značaj ovakve vrste obrazovanja i njegov značaj. Naš cilj je da podržimo njemačka preduzeća koja rade izvan Njemačke, te da zajedno sa njihovim kooperaterima u radu pokušamo pronaći prave kadrove za njihove poslove", rekla je Kollberg.

Istakla je da je u njihovom radu najveći fokus na malim i srednjim preduzećima jer su oni ti koji mogu da iznjedre jednog do dva kvalitetna kadra koja će doprinijeti njihovom stručnom razvoju. Kazala je da uskoro kroz svoj projekat "Skills expert", za koji su pronašli partnera u BiH, kreću sa edukacijom bankara.

Ono na šta se posebno osvrnula jeste da u cijeli proces dualnog obrazovanja moraju biti uključeni svi i država, poslodavci i obrazovne ustanove, jer samo tako cijeli sistem može efikasno da radi i ima smisao u svemu. I zato je njihova misija #zajedno, jer svi trebaju da imaju dobit i korist od ovakvih projekata.

"Mladima nudimo prespektivu i mogućnost da rade na razvoju svoje karijere u svojoj zemlji. Dobri projekti i rezultati istih nas tjeraju da i dalje vjerujemo u uspjeh i budućnost ovakvih projekata", kazala je Kollberg.

Kao primjer dobre prakse dualnog obrazovanja iz naše zemlje predstavljena je saradnja kompanije MS&Wood i SMŠ "Zijah Dizdarević" iz Fojnice.

Mirsada Softić iz kompanije MS&Wood kazala je da oni nisu čekali državu da uredi ovaj sistem već su oni sami krenuli u potragu za svojim kadrovima ali i za edukacijom kroz stručna zanimanja.

Zahvaljujući sardnji sa SMŠ "Zijah Dizdarević" iz Fojnice i Općinom Fojnica uspjeli su želje učenika za dodatnim i neophovnim edukacijama pretvoriti u stvarnost.

"Došli smo do spoznaje da zakonske regulative ne mogu pratiti naš razvoj, pa smo sami poduzeli određene korake koji će nas na kraju i dovesti do uspjeha koji danas imamo. Mi danas u našim proizvodnim pogonima imamo učenike koji stiču praktično znanje kroz direktan rad na poslovima. Mi nudimo i dobrovoljne prakse za sve oni kojima nastavnim planom i programom nije predviđena praksa, tu su još i ferijalne prakse, nagrade, stipendije ali i mnogi drugi projekti i aktivnosti koje mi sprovodimo a sve kako bi zajedno sa školom stvorili što bolje buduće kadrove, koji će biti stručno edukovani i spremni za tržište rada", kazala je Softić.

Merima Sijarić, direktorica SMŠ "Zijah Dizdarević", kazala je kako im najveći problem predstavljaju zastarjeli i neusklađeni nastavni programi sa tržištem rada i potrebama na istom.

"Strašno je što mi danas radimo po nastavnim planovima iz 2005. godine, u okviru kojeg su nam omogućene izmjene za nekih 30 posto, ali mi smo i njih davno preskočili. Nepohodne su temeljite promjene. Potrebno je što više ovakvih dobrih primjera uvezivanja poslodavaca i strukovnih škola, jer samo praktična znanja, kojih sada u ovakvim školama ima jako malo, mogu parirati današnjim potrebam tržišta rada. Stečena teorijska znanja sada naši učenici imaju mogućnost da na licu mjesta iskoriste kroz samu praksu", kazala je Sijarić.

Kazala je da se u okviru škole napravili i organizirali radionicu u okviru koje učenici također mogu praktično raditi na određenim zadacima te da se značajno, bar kada je njihovo područje u pitanju, podigla svijest za zanatska zanimanja prvenstveno za drvno-prerađivačku školu.

I.M.