Duge procedure i loš imidž zemlje odbit će i najzainteresiranije ulagače

U Bosni i Hercegovini se priprema izgradnja velikog broja energetskih objekta, što su projekti koji bi u idućim godinama trebali privući rekordan broj investicija. Osim toga dosta se radi i na promociji drugih potencijala koja imamo, a sve u cilju privlačenja novih ulaganja.

No, bez obzira na sve te napore investitori koji dođu u BiH i žele uložiti svoj novac susretnu se s brojnim problemima - od predugih administrativnih procedura, po čemu smo već dobro poznati, do nestimulativnih zakonskih rješenja. Sve to odvraća one koji žele ulagati.

To potvrđuju i iskustva u praksi. Aida Soko, direktorica ureda kompanije PricewatherhouseCoopers u BiH, poznate konzultantske i revizorske kuće čiju klijentelu čine većinom strane kompanije, kaže nam da su do sada imali veliki broj stranih investitora, koji su došli s novcem koji su bili spremni uložiti u BiH. "No, nakon što im kažete da će im trebati oko dva mjeseca da registriraju firmu u BiH, okrenu se i odu", kaže nam Soko.

Osim dva mjeseca za registraciju, broj dana koji vam je potreban da likvidirate firmu bez obzira na njenu veličinu, kaže ona, još nitko ne zna. "Mi smo imali slučajeva da se administrativni proces otegao i na mjesec dana", kaže ona. Ističe da je problem što vam nitko ni u općinskima sudovima, koji su nadležni za registraciju, ne može reći koliko će proces trajati.

Sve to je velikim svjetskim investitorima, kompanijama, koje žele uložiti svoj novac ovdje, šokantno, jer se to kod njih radi elektronski i završi se bez nekih veliki procedura i čekanja. Ipak, iako su nam sistemi drugačiji, kaže Soko, moramo se potruditi i naći neki model koji će nam taj nedostatak nadomjestiti.

Naglašava da moramo nastojati da ozbiljne ulagače privučemo u BiH i zadržimo. Prije svega jer naši susjedi, kaže, ulažu značajne napore da te iste investitore dovedu u svoje zemlje. "Imate Makedoniju koja daje strahovite povlastice stanim investitorima. Kod nas nema nikavih povlastica", kaže ona.

Osim procedura i nejasne regulative tu je i ono što BiH prati već dugo, a to je loš generalni imidž zemlje. "Još uvijek nas ljudi pitaju je li ovdje rat. Odbija i trenutna politička situacija koja stvara loš imidž u svijetu. Sve to utječe na ekonomiju i na priljev stranih investicija jer se investitori ne osjećaju sigurno. I ako trebaju da ulože svoj novac gledat će da ga ulože u zemlju u kojoj postoji stabilna politička situacija", kaže ona.

Ističe da oni, kao kompanija, svake godine za njihove klijente izvan BiH urade prezentaciju o mogućnostima ulaganja u BiH u kojoj nastoje pružiti informacije o različitim sektorima koji bi im mogli biti zanimljivi. "Svaki put pitanja koja dobijemo nazad su, nažalost, pitanja koja se tiču sigurnosti ulaganja i političke situacije. Ali tu su i pitanja o raznim vrstama povlastica koje dobivaju u drugim zemljama u okruženju i koje očekuju, a koje mi ne nudimo", kaže ona.

Kaže da iako smo mala zemlja ipak imamo resurse koji su jako privlačni za investitore. "Jednostavno je problem s tim imidžom i što se svaka ta procedura razvuče. Nemamo efikasnost, niti imamo jednu adresu na kojoj bi investitori mogli naći sve informacije. Na stranicama ministarstava nema ažuriranih podataka o ratificiranim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što je jedna stvar koja privlači investitore", kaže ona.

Smatra da su to sve informacije koje bi trebale biti lako dostupne ljudima u drugim zemljama, a osim toga mi smo u odnosu na regiju, kaže, apsolutno najteža zemlja za doći do podataka. "Svaki investitor će vam tražiti statističke podatke o sektoru u koji želi ulagati i ako mu ih neka institucija pošalje za mjesec dana to će biti problem. To je stvar koja u svim zemljama u regiji javno dostupna na strancima nadležnih agencija. Sve su to informacije koje zanimaju investitore prije odluke o investiranju, a ne mogu lako doći do njih", kaže ona.

Zato bi, smatra, bilo dobro odrediti jednu instituciju koja će imati ovlasti davati te podatke, a to će spriječiti i pojavljivanje kontradiktornih podataka koji samo zbunjuju investitore.

Visoki nameti neprivlačni investitorima

Investitorima je neprivlačna i činjenica da nameti na plaću iznose 70 posto, a za to ne postoji stvarna osnova nego je ona više rezultat nekih neefikasnosti u sistemu administracije. "S druge strane s tolikim porezima i doprinosima na plaće, s kojima se financira javna administracija, pitate se kakve usluge dobivate zauzvrat", kaže Soko. Jer svugdje u svijetu ako plaćate porez imate prava da zahtjevate usluge, a uslužni sektor se trudi da vam ih i pruži. No kod nas to kaže, nažalost, nije tako.

D.Kozina