Duljko Hasić: Na BH Airlines mogli bi se i drugi ugledati

Komercijalne banke u BiH drastično su pooštrile uvjete za odobravanje kredita stanovništvu, ali i firmama, što dodatno komplicira teško stanje privrede u našoj zemlji.

U ovakvoj situaciji, kada je privreda pogođena globalnom ekonomskom krizom, privrednici se susreću s problemom pronalaska izvora finansiranja za nove projekte i investicije te očuvanje proizvodnje i radnih mjesta.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Duljko Hasić kaže da je za privrednike u ovom trenutku najnepovoljniji izbor kreditiranje putem komercijalnih banaka i da se trebaju okrenuti drugim vidovima finansiranja.

- Kreditni potencijal banaka znatno je smanjen zbog otežanog dolaska do svježeg novca i privreda ne može računati na ta sredstva, jer je novac u bankama trenutno vrlo skup. Najpovoljnija je dokapitalizacija, ali i krediti razvojnih banaka. Država bi trebala obezbijediti dodatna sredstva za razvojne banke koja bi se plasirala u privredu po povoljnijim stopama i dužim grejs periodom - kaže Hasić za "Avaz".

Kada je u pitanju tržište kapitala i javna ponuda dionica putem berze, Hasić pojašnjava da je taj način prikupljanja novca kod nas prilično nov, da je u svijetu vrlo razvijen te da je zbog male potražnje upitno koliko je ta metoda kod nas efikasna.

- Naše tržište nije dovoljno razvijeno i na berzi se trguje dionicama prvenstveno profitabilnih firmi. Promjena strukture vlasništva na ovaj način bila bi prilično rizična. Međutim, osim dionica moguće je prodavati obveznice i druge oblike prikupljanja kapitala, što je ohrabrujuća činjenica - kaže Hasić.

Ističe da je dokapitalizacija prilično dobar način prikupljanja kapitala i navodi primjer aviokompanije BH Airlines, koja je, kako kaže, mogla funkcionirati i u potpunom vlasništvu države.

- Međutim, bila su potrebna nova ulaganja, što su dokapitalizacijom i uspjeli. Kada je u pitanju privatni sektor, tu imamo dosta tešku situaciju. Prilikom privatizacije državnih firmi, većinski kapital u privatnim firmama je kod privatizacijsko-investicionih fondova i oni ne dozvoljavaju dokapitalizacije - kaže Hasić.

Tračak nade da bi se situacija s kreditima mogla popraviti daje zahtjev devet velikih banaka upućen Evropskoj centralnoj banci (ECB) da dio pozajmica bankarskom sektoru usmjere i prema centralnoj i istočnoj Evropi radi poboljšanja novčane likvidnosti.

Među tim bankama su UniCredit, Raiffeisen International i Bayern Landesbank, većinski vlasnici ključnih bh. banaka.