Eko-masterplan pokazao vrijednost rijeka Balkana
Tri četvrtine rijeka Balkana ekološki su toliko vrijedne da bi trebale biti u potpunosti isključene iz planova za razvoj hidroenergije.
Tri četvrtine rijeka Balkana ekološki su toliko vrijedne da bi trebale biti u potpunosti isključene iz planova za razvoj hidroenergije - zaključak je Eko-masterplana, koji su objavila udruženja "Riverwatch" i "EuroNatur", u okviru kampanje "Sačuvajmo plavo srce Evrope".
Eko-masterplan je vrsta prostornog plana za vodene tokove između Slovenije i Grčke, koji ukazuje na zone koje trebaju biti isključene za nove hidroelektrane. U tu svrhu istražena je riječna mreža dužine više od 80.000 kilometara.
Rezultat je da je oko 61.000 kilometara rijeka (76 posto) visokog ekološkog kvaliteta koje su označene kao zone isključenja za nove hidroelektrane, saopćeno je iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.
"Trenutno je oko 3.000 hidroelektrana planirano ili je u izgradnji između Slovenije i Grčke. Oko 1.000 je planirano u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi i Natura 2000 područja", tvrdi se u saopćenju iz tog centra.
Prema Eko-masterplanu, 89 odsto svih planiranih hidroenergetskih projekata nalazi se u tzv. zonama isključenja.
Energetska studija, koja je naručena za Eko-masterplan pokazuje da bi se ovi projekti mogli lako zamijeniti razvojem drugih obnovljivih izvora energije, posebno sunca i vjetra.
Hidroelektrane uzrokuju ogromnu štetu prirodi, pa je odlučujući faktor u fazi planiranja odabir lokacije. Ovaj plan kombinuje znanja o biološkoj raznovrsnosti, rijekama i plavnim područjima, kao i o zaštićenim područjima.
Sa društvenog aspekta postoji hitna potreba za djelovanjem, jer se sve više i više građana odupire planovima za izgradnju hidroenergetskih objekata.
Balkanu su potrebne promjene u energetskim politikama, smanjenje velikih energetskih gubitaka, zaustavljanje razvoja hidroenergije i ulaganja u solarnu i vjetro energiju zaključak je ovih organizacija.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
