Energetska efikasnost nije samo obaveza, već prilika za razvoj zemlje

Energetska zajednica u BiH ima niz obaveza koje mora implementirati u narednom periodu. Već od ranije je poznato da je Bosna i Hercegovina jedna od energetski najneefikasnijih zemalja u Jugoistočnoj Evropi. Državni račun za energiju iznosio je 2,1 milijardu eura u 2008. godini, što predstavlja gotovo 20% BDP-a zemlje, a što je tri puta više nego u SAD-u ili EU.

Investicioni potencijal za mjere energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini je blizu 5 milijardi KM, kako bi se postigle planirane uštede uključene u Nacionalni akcioni plan za energetsku efikasnost i ispunili trenutni zahtjevi Energetske zajednice za BiH. Ovo su samo neki od podataka koji trebaju potaknuti građanstvo ali i vlasti na značaj isplativost obnovljivih izvora energije i investiranje u njih.

Donošenje Zakona o energetskoj efikasnosti u FBIH bio je predispozicija za sprovođenje određenih dokumenata od strateškog značaja za ovaj sektor, što je jedan od koraka ispunjenja obaveza zadatih od strane Energetske zajednice.

ENERGETSKA EFIKASNOST SE TIČE SVIH

Aida Jelinić, šef odsjeka za energetsku efikasnost FMERI, u svom izlaganju u okviru panela Energijska efikasnost u BiH - Naučne lekcije i nadolazeće obaveze BiH na međunarodnoj konferenciji ENERGA 2018, kazala je da u sprovedbi dokumenata koji su od strateškog značaja za zemlju, trebaju biti uključeni svi nivoi.

"Niži nivoi su ti koji prvenstveno moraju biti uključeni u sprovedbu ovih strateških dokumenata. Zbog toga je ministarstvo postavilo kantonalne platforme u koje su uključeni svi kantoni, a sve s ciljem da se određene strategije implementiraju na najnižim nivoima. Kantoni su ti koji trebaju da budu nosioci takvih dokumenata koji će njima služiti, a prvenstveno njihovim lokalnim zajednicama, a ministarstva i vlede trebaju da omoguće njihove sprovedbe", rekla je Jelinić.

Goran Krstović, ispred GIZ- ovog projekta Poticanje energetske efikasnosti u BiH istako je značaj formiranja radnih grupa koje su zadužene za sprovedbu određenih direktiva i zadatih obaveza.

"Strategija obnove zgrada jedna je od direktiva Energetske zajednice, ono što je bitno spomenuti jeste da je u toku je uspostava radnih grupa, koja će do kraja godine doći do nacrta teksta vezanim za ovaj segment EE. Neophodno je da se u rad ovakvih grupa uključe svi nivoi vlasti iz oba entiteta, jer osnovni cilj ove strategije jeste da odgovor, kako uz manje sredstava postići veći efekt uštede energije. Ona treba da razradi tipove obnove i da se uspostavi ekonomski okvir sprovedbe", kazao je Krstović.

Nihad Harbaš, tehnički ekspert u projektu finansiranja energijske efikasnosti u stambenom sektoru kazao je kako često zaboravljamo šta je zapravo energijska efikasnost te da zbog toga komunikacija prema stanovništvu treba da bude konkretna i strateška.

"Ljudima se trebaju dati konkretni pokazatelji o tome koliko energije mogu uštediti ugradnjom boljih prozora ili vrata, samo tako će energijska efikasnost imati smisla. Nemojmo da čekamo sprovedbu dokumenata i sličnih programa, moramo raditi na ternu konkretno a sve uz finasijsku podršku takvim projektima", rekao je Harbaš.

FINANSIRANJE ENERGETSKIH PROJEKATA

Jasmina Kafedžić iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH , kazala je da oni kroz svoj rad nastavljaju da podržavaju svoje korisnike kroz revolving fond, u cilju razvoja energetskih potencijala.

"U narednom periodu ćemo ponuditi i neke druge načine finansiranja tako da će svi za sebe moći naći određene finansijske olakšice za sprovedbu energetskih projekata. Riječ je o razvojnom mehanizmu koji će sigurno imati veliki uticaj u narednom periodu", rekla je Kafedžić.

Elvis Hadžikadić, ekspert energijske efikasnosti u UNDP CO BiH, kazao je kako će i oni u narednom periodu, a kroz revolving fond, jačati i privatni sektor. "Ovaj fond napravljen je da ga u narednom periodu može koristiti i stanovništvo", rekao je Hadžikadić.

Mak Kamenica, zamjenik direktora projekta USAID EIA, u svom izlaganju govorio je o obligacionim šemama koje su jedan mehanizama finansiranja projekata energetske efikasnosti.

"Onda kad se država opredijeli za EEO kao svoj tržišni instrument, uspostavljajući politiku za primjenu mjera energetske efikasnosti, tada i proces stvarne primjene EEO može započeti.BiH je u završnoj fazi pripreme ovog mehanizma koji će omogućiti mjere energetske efikasnosti. EEO šeme su tržišni instrument koji zahtijeva od obavezanih strana, distributera i - ili snabdjevača energije, da postignu određene količine uštede energije na strani krajnjih korisnika u predviđenim roku. Obavezane strane djelomično ili u potpunosti finansiraju mjere energetske efikasnosti kod krajnjih korisnika kako bi ostvarili ciljane uštede, a svoje troškove nadoknađuju kroz cijenu energije. Drugim riječima, svi kupci energije plaćaju EEO naknadu, a izabrani korisnici dobijaju subvencije za izvođenje radova u oblasti energetske efikasnosti", kazao je Kamenica.

Dodao je i to da su se ove šeme pokazale ne samo kao odličan način za prikupljanje sredstava za mjere energetske efikasnosti nego i za poticanje privrede zemalja koje ih implementiraju. Kroz ovaj tržišni instrument, u velikom obimu se finansiraju mjere energetske efikasnosti putem domaćih sredstava finansiranja, koja ne zavise od donacija ili kredita. 

Partner mikrokreditna fondacija već od 2012 godine omogućava finansiranje mjera energetske efikasnosti za ruralna područja koja nemaju pristup komercijalnim sredstvima finansiranja. Partner MKF je do sada plasirao preko 23 miliona KM za finansiranje energetske efikasnosti čime je povećana primjena mjere energetske efikasnosti u preko 4.000 individualnih bjekata na području BiH. I u narednom periodu, Partner MKF će povećati djelovanje u oblasti energetske efikasnosti kroz povoljne kreditne linije i  promovisanje važnosti primjene mjera energetske efikasnosti.

"Čast nam je da je Partner MKF prepoznata kao institucija koja svojim aktivnostima pridonosi razvijanju svijesti o prednostima primjene mjera energetske efikasnosti", istakla je Edisa Sijerčić, rukovodilac marketinga Partner MKF.

Energetsku efikasnost ne treba posmatrati kao obavezu, nego kao razvojnu mogućnost cjelokupne privrede zemlje, pa i investicije treba planirati shodno tome, zaključeno je na kraju ovog panela.

I.M.