Energetska efikasnost pokreće građevinare, donosi zaradu i zapošljava

U Hrvatskoj je obavezno certificiranje energetskih objekata. Certifikat treba svaka nekretnina za najam ili prodaju, međutim kod nas je stanje sasvim drugačije.  U FBiH od 2009.godine postoji zakonodavni okvir kojim se investitori novih objekata, te vlasnici nekretnina kojima se prometuje, obavezuju na pribavljanje energetskog certifikata za svoje objekte. Osim njih, postoji obaveza izrade energetskog certifikata  i za sve javne objekte, koji taj certifikat moraju i javno izložiti na vidljivo mjesto u objektu. Međutim, provođenje ovih zakonskih odredbi je na niskoj razini. FMPU te resorna Ministarstva tek pojedinih kantona, od investitora zahtjevaju dostavljane energetskog certifikata za novoizgrađeni objekat, te u slučaju njegovog izostanka ne izdaju upotrebnu dozvolu. Dok sa druge strane, notari, još uvijek energetski certifikat ne prilažu uz sklopljeni ugovor o prometovanju nekom nekretninom, niti upućuju vlasnike nekretnina na njihovu obavezu pribavljanja istog. Iako zakonske obaveze postoje, te kroz njih i definisane kaznene odredbe za nepoštivanje istih, značajnih rezultata na terenu, zapravo još uvijek nema.

Samra Prašović, projekt menadžer u CETEOR-u u razgovoru za eKapija.ba kaže kako oni već godinama, grade ambijent za implementaciju projekata energetske efikasnosti, općenito.

"Povlačeći paralelu i analizirajući određene pokazatelje iz perioda od prije par godina i danas, ipak se može primjetiti napredak u općoj zaiteresiranosti, kako za energetsku efikasnost tako i za energetsku certifikaciju. Napredak postoji, ali svijest o energetskoj efikasnosti još uvijek nije ni blizu onog nivoa koji joj priliči", ističe Prašović.

Pojašnjava, kako se, danas energetski certifikat smatra kao još jedan namet u nizu, još jedan trošak koji investitor snosi u procesu građenja.

"Certifikat će dobiti svoju pravu vrijednost tek onda kada njegovo pribavljanje bude masovno, kada se objekti budu uistinu uspoređivali, kada objekti budu građeni po načelima energijske efikasnosti što će biti vidljivo na certifikatu itd.", kaže Prašović, naglašavajući kako na iznos koji trebate platiti za pribavljanje energetskog certifikata utiče jako puno faktora i teško je izreći prosječnu vrijednost.  Kaže, kao investitor/vlasnik nećete platiti istu cijenu za objekat sa jednostavnim i objekat sa složenim tehničkim sistemom, ako imate svu tehničku dokumentaciju za objekat ili je nemate, ako se radi o novom ili postojećem objektu i sl. 

U cijelom ovom procesu najviše koristi imaju građevinari kako na početku, tako i na kraju procesa. Jer povećanje energetske efikasnosti je prilika za pokretanje građevinskog sektora, upošljavanje i dodatne prihode.

Bilo sporo ili ne, ipak certificiranje objekata u BiH je evidentno, tako je CETEOR kroz svoje djelovanje u ovoj oblasti, u posljednjih par godina  napravio veliki broj energetskih pregleda, od kojih je jedan broj bio i za potrebu izdavanja energetskog certifikata. U tom opusu je oko 30 objekata različite namjene, od privatnih stambenih jedinica, administrativnih i privrednih  zgrada, zdravstvenih objekta, školskih ustanova pa do komercijalnih centara.

Energetske certifikate CETEOR-a mogu se vidjeti u objektima: BBI Centar, Poslovno-administrativni objekat Aerodrom Sarajevo, Centri za kontrolu prometa na autoputevima, hotel Hollywood Sarajevo, zgrada proizvodnje Pivara Tuzla...

Osim CETEOR-a od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja ovlaštenja za obavljanje energetskih pregleda i certificiranje objekata  kao i za obuku lica koja se bave tim poslom imaju: Mašinski fakultet Sarajevo, "INZA" Institut zaštite od požara i eksplozije d.o.o. Sarajevo u saradnji sa Energetskim Institutom "Hrvoje Požar" iz Zagraba, "Proving" Sarajevo, "Dvokut", "Enova" te Zagrebinspekt Mostar (ovlašten za provođenje energetskih  pregleda i energetsko certificiranje  stambenih zgrada i nestambenih  objekata sa složenim tehničkim  sistemom).

Elvira Kokor