Enes Ganić, APF: Tender za Energoinvest poništen zbog bilansa

Prihod Federacije BiH od prodaje državnih dionica na berzi ovisi o odluci Vlade FBiH o visini procenta koji će se prodavati. Tržište će pokazati da li će te dionica na berzi pasti ili porasti. To mi sada ne znamo i ovo će biti prvo testiranje, izjavio je, između ostalog, u intervjuu za Onasu direktor Agencije za privatizaciju FBiH (APF) Enes Ganić.

On je najavio da će putem berze i ovoj godini biti prodan državne dionice državnog kapitala Sarajevo osiguranja, Fabrike duhana Sarajevo, Interšpeda, dio kapitala Bosnalijeka. Govoreći o privatizaciji Hidrogradnje, kazao je da će biti izrađen novi početni bilansi sa ispravljenim ranije uočenim nedostacima, a zatim će Vladi biti predloženo da se jedan dio ponudi na prodaju putem berze. Na berzu bi bilo ponuđeno možda 15, deset, sedam ili pet posto kapitala, a ostatak putem tendera.

Prokomentarisao je i privatizaciju Energoinvesta rekavši da je problem bio početni bilans i imovina, odnosno potraživanja. Javni poziv za Energoinvest je, prevashodno, zbog nedostataka u početnom bilansu poništen, te se sada traži njegova korekcija, nakon koje će se rješenje tražiti u jednom od navadenih načina privatizacije.

Govoreći o prodaji državnog kapitala u mostarskom Aluminiju direktor APF je taj posao najspecifičniji, najsloženiji i najkomplikovaniji slučaj privatizacije u FBiH. Zbog toga je po njegovom mišljenju okončanje tog posla u 2007. upitno.

Probleme očekuje kada se bude usaglašavao nacrt ugovora, zatim razrješavalo pitanje električne energije, odnosno snabdijevanja električnom energijom. Na pitanje šta će Vlada učiniti na ubrzanju privatizacije, odgovorio je da je to velika prezaduženost preduzeća. Firme su prepune dugova, a posebno neisplaćenih plata i doprinosa.

Neto plate se i nekako mogu dogovoriti ili prenijeti na nekog novog kupca, pa i doprinosi se mogu prenijeti, ali samo ako je novi kupac spreman to prihvatiti. Međutim, problem je što je, uglavnom, kupcima koji dolaze iz inostranstva i strateškim investitorima uopšte nepojmljivo da jedno preduzeće ima velike nagomilane obaveze prema državi, zatim da to država nije razriješila, a da uz to preduzeća prema radnicima imaju po 10, 15 ili 20 neisplaćenih plata uz koje idu i doprinosi.

Za plate i nekako ima rješenja putem sporazuma sa novim kupcem, ali problem su doprinosi koje niko ne može reprogramirati, niti otpisati, a moraju se platiti.