Enes Mujić - premijer TK: Peta koksna baterija kompanije GIKIL ide pod hipoteku

Vlada Tuzlanskog kantona dat će saglasnost kompaniji GIKIL Lukavac, u kojoj država ima 49 posto vlasništva, da Petu koksnu bateriju upiše u hipoteku kao zalog za uzimanje kredita kojim bi se ublažili problemi izazvani globalnom ekonomskom krizom, potvrdio je u izjavi za "Dnevni avaz" kantonalni premijer Enes Mujić.

Krajem prošle godine GIKIL je upao u probleme zbog pada cijena njegovih proizvoda na svjetskom tržištu, što mu je, prema navodima menadžmenta, donijelo gubitak od čak 69 miliona dolara. Riječ je o kompaniji koja upošljava oko 1.000 radnika i čiji je većinski vlasnik indijski Global Ispat.

"Uvjerili smo se da problemi nastali isključivo zbog uticaja svjetskog tržišta", kaže Mujić. Kompanija je u protekle tri godine dobro poslovala, a u održivost proizvodnje investirano je i više nego je bilo potrebno po ugovoru. Pokrenute su dvije potpuno nove fabrike za proizvodnju vještačih đubriva i maleinskih kiselina.

"S ovom hipotekom i uzimanjem kredita proizvodnja bi bila održana, a s novim tržištima u Indiji i Kini kriza bi trebala biti prevaziđena za oko tri mjeseca. To je, naravno, u interesu i investitora i države, a prije svega njegovih radnika", pojašnjava premijer Mujić.

Prema njegovim riječima, na adresu Vlade TK stigli su slični zahtjevi i iz drugih do sada uspješnih preduzeća.

"I od nas i od vlasti na višim nivoima traži se donošenje određenih mjera, poput subvencija kredita, odgođenog plaćanja ili kredita pod povoljnijim uvjetima. Takve zahtjeve smo već dobili od tuzlanske Solane i živiničkog Konjuha. Vjerovatno će ih biti još", kaže Mujić.

Problem, kaže on, predstavlja, što takvih mjera nema s viših nivoa vlasti, a Kantonalna vlada je nemoćna da sama riješi sve probleme.

"Mogli smo izdvojiti samo 5,5 miliona maraka za podsticaj privredi, što je skromno. Vjerovatno ćemo ih utrošiti već nakon prvog javnog poziva. Iako je bilo određenih problema, uspjeli smo stablizirati budžet Tuzlanskog kantona. Donijeli smo mjere štednje, koje već daju rezultate. Te mjere su daleko konkretnije i opsežnije od mjera Ekonomsko-socijalnog vijeća i Vlade FBiH. Konkretne odluke o štednji trebale bi rashode iz budžeta smanjiti za oko deset posto", kaže Mujić.