Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Forenzičko računovodstvo u BiH u fazi uspostavljanja, javni sektor bez interesa

06.04.2021. 10:14 / Izvor: Akta.ba

Za razliku od razvijenih zemalja svijeta, gdje je forenzičko računovodstvo veoma ozbiljno organizovano, u Bosni i Hercegovini je još uvijek u početnoj fazi i pri tome je veoma slabo institucionalno i u praksi razvijeno. U posljednje vrijeme, u regionu, forenzičko računovodstvo dobija na značaju posebno poslije afere "Agrokor", gdje se još uvijek utvrđuju razmjere lažnog finansijskog izvještavanja i tek će se u budućnosti vidjeti posljedice obmanjivanja svih interesnih grupa, koje se mora dokumentovati i sudskim epilogom.

Forenzično računovodstvo se bavi otkrivanjem različitih prevara i pronevjera unutar nekog preduzeća. Takva vrsta računovodstva uključuje istragu vođenja računovodstva i računovodstvenog izvještavanja kako bi se mogle dokazati ili opovrgnuti sumnje u prijevaru. 

Svrha forenzičnog računovodstva nije samo istraživanje prevara već i istraživanje i utvrđivanje činjenica vezano uz kupoprodaju, utvrđivanje štete na poslovnoj imovini, posredovanje u sporovima suvlasnika, utvrđivanje vrijednosti izgubljenog profita i drugo.

U Federaciji BiH egzistira Udruženje forenzičkih revizora koje je provelo i educiralo dvije generacije forenzičkih revizora. Iako su nadležni za ovu oblast, nisu željeli govoriti o njoj za naš portal. 

Također, na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu je formiran Centar za forenzičko računovodstvo, koji će krenuti u proces edukacije.

Jedan od rijetkih stručnjaka koji može govoriti o ovoj temi je Fahrudin Hasanović koji se se internom revizijom bavi više od petnaest godina. Pored toga, bavi se poslovnim financijama, procjenama vrijednosti pravnih osoba, forenzičkom revizijom i transfernim cijenama. Autor je više članaka iz segmenta poslovnih financija, revizije, forenzičke revizije.

U razgovoru za portal Akta.ba potvđuje da legislativa u Federaciji BiH ne prepoznaje značaj forenzičkog računovodstva. 

"Dokaz tome je i usvojeni Zakon o računovodstvu i reviziji FBIH iz 2021. godine, koji niti jednim članom ne tretira forenzičke računovođe/revizore. Entitet RS je uveo stučno zanimanje certifikovanog forenzičkog računovođe, a obuku i certifikaciju provodi Savez računovođa i revizora RS", kaže Hasanović.

JAVNI SEKTOR NE ŽELI FORENZIČARE

Napominje da ni kompanije u BiH nisu dovoljno prepoznale značaj forenzičkog računovodstva, niti žele da uspostave forenzičke odjele koji bi radili na prevenciji, detekciji i otkrivanju prevara. Također, nadležna tijela koja se bave forenzičkim finansijskim transakcijama nisu adekvatno obučena za navedene operacije.

"Spektar usluga finansijske forenzike je ograničen na privatni kapital, koji želi zaštiti svoje interese. Javni sektor uopće ne želi da angažira forenzičare kao niti pravosuđe koje je ostalo na starim dogmama poslovanja. Bankarski sektor u Federaciji ima svoje mehanizme rješavanja prevara bilo internih bilo eksternih, a zbog poslovne reputacije nema podataka o broju prevara, a ima ih zasigurno. U SAD je podjela bračne imovine vrlo aktualna i forenzičke računovođe se koriste u analizi transakcija “prikrivanja” bogatstva u off shore kompanijama", navodi naš sagovornik.

Potencira da su prevencija i edukacija najbolji alati koji prevare mogu dovesti na prihvatljiv nivo.

"Politika provođenja nulte stope tolerancije na prevare mora biti u vrhu prioriteta na svim razinama. Rana detekcija i znakovi upozorenja se moraju razviti u kompanijama, zatim detekcija radnih mijesta koja su podložna prevarama se moraju markirati. Plan integriteta i aktivnosti mora biti razrađen i svi moraju znati šta rade u datom vremenskom slijedu. Otvorenost i transparentnost poslovanja će smanjiti nivo prevara jer će rad postati vidljiv interesnim skupinama", ističe on.

Iako je ovo zanimanje vrlo značajno jer doprinosi u istraživanju kaznenih djela, Hasanović priznaje da naša zemlja kasni u procesu edukacije i ovog zanimanja uopšte. 

"Robujemo starim formama i nismo u mogućnosti da napravimo neki iskorak. Uzori nam trebaju biti SAD koji su broj jedan po pitanju edukacije, istraživanja prevara i forezičkog računovodstva. Nadam se da ćemo za 10 godina biti u boljem položaju, jer nismo spremni za kritičko razmišljanje i nove spoznaje".

Jedna od rijetkih kompanija koja kroz organizaciju seminara nastoji približiti ovu oblast kompanijama je edukacijski centar SYS Company. 

"Rana detekcija i znakovi upozorenja se moraju razviti u kompanijama. Isto važi i za detekciju radnih mjesta koja su podložna prevarama i moraju se markirati. Plan integriteta i aktivnosti mora biti razrađen i svi moraju znati šta rade u datom vremenskom slijedu", kazao je za naš portal Emir Hulusić, voditelj edukacijskog centra.

Mišljenja je da će otvorenost i transparentnost smanjiti nivo prevara jer će rad postati vidljivi interesnim skupinama.

"ZATVORENE INSTITUCIJE​​"

S druge strane, porazno je da naša zemlja nema podatke o procentu prevara u finansijskim izvještajima i koliko se zbog toga gube prihodi kompanija.

"Nažalost, nemamo te podatke. Prema saznanjima koje imam, jedno od pitanja koje će biti postavljeno o procesu pridruživanja EU, jeste, koliko imamo potvrđenih sudskih presuda zbog prevara u finansijskim izvještajima? Odgovor svi znamo!", naglašava Hasanović.

Pokušavajući da dođemo do podataka u Poreznoj upravi FBiH su nas uputili drugim nadležnim institucijama, odnosno Uredu za reviziju ili Finansijskoj policiji....

U Finansijskoj policiji nam je potvrđeno da svi kontrolni organi, u ovom slučaju i Porezna uprava i Finansijska policija, mogu vršiti forenziku finansijskih izvještaja, u cilju otkrivanja prevara i pronevjera kod subjekata nadzora, a vezano za sumnje o počinjenju krivičnih djela iz njihove nadležnosti.

"Budući da je Porezna uprava nadležna za otkrivanje i procesuiranje poreznih utaja ili prevara, u tom slučaju isti mogu, kao radnju dokazivanja, vršiti i forenziku finansijskih izvještaja", navode iz kabineta glavnog inspektora. Dakle, mogu, ali nije nam potvđeno jesu li vršili.

Iako nemamo zvanične podatke, jasno je da se računovodstveno-finansijske prevare događaju svakodnevno i da kompanije pokušavaju prikriti loše poslovne rezultate. U skladu sa stvarnim nadležnostima, Porezna uprava FBiH i Uprava za indirektno oporezivanje BiH su nadležne da otkrivaju i procesuiraju poreske prevare.

"Vrlo teško je govoriti o poreskim autoritetima jer su to "zatvorene institucije" i vrlo je sužena interakcija sa akademskim i stručnim krugovma. Različiti su modaliteti računovodstvenih i poreskih prevara koji u konačnici završavaju epilogom u pravosudnim institucijama. U smislu podizanja optužnica za računovodstvene i poreske prevare, dio zemalja EU zajednice koristi poreske autoritete da pripreme optužnicu, a tužilaštvo "zanatski" vodi postupak. Dakle, poreski autoriteti prikupljaju informacije, formiraju predmet, sačine analizu transakcija i podnose prijedlog tužilaštvu, koji samo vodi postupak. Stručnu analizu na sudu prezentiraju poreski autoriteti, angažovani forenzički revizori/računovođe. Jedno od mogućih riješenja za bolji rad pravosuđa", poručuje Hasanović.

Također, dio pravosudnih sistema prebacuje teret dokazivanja na osobe za koje postoji osnovana sumnja da su počinili kaznena djela iz oblasti nelegalno stečene imovine, poreskih utaja i slično. 

"Na taj način država bi uštedila značaj dio novaca koji se troši, a osimljičeni bi u pravičnom postupku dokazivali na koji način su stekli imovinu. Još jedan od prijedloga za više “pravičnosti” i efikasan pravosudni sistem", zaključuje on.

S. Bijedić

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti