Freelanceri plaćaju doprinose za zdravstvo, a uslugu ne mogu koristiti

U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko načina kako možete legalno raditi i zarađivati novac.

Prvi i standardni način jeste da radite za nekoga ili imate svoju firmu gdje vas poslodavac prijavljuje kao radnika i za vas se, iz vaše bruto plate, isplaćuju doprinosi za PIO, zdravstveno i nezaposlenost, te porez na dohodak.

Drugi način koji je poprilično zastupljen, kao model zapošljavanja radnika, jeste angažovanje radnika po osnovu ugovora o djelu ili autorskog ugovora.

U posljednje vrijeme značajan dio naših građana uspio je riješiti svoj problem nezaposlenosti kroz rad za inostrane klijente, gdje ta osoba sama sebi pronalazi posao i naplati ga direktno na svoj račun, pojašnjava makroekonomski analitičar Faruk Hadžić. 

"Porez na dohodak je u ovoj priči potpuno nesporan, jer ga svi plaćamo. Međutim, sporna je naplata doprinosa za zdravstveno osiguranje. Zašto je sporna naplata ovog doprinosa za zdravstvo? Zakonodavno rješenje, koje je neko nekada propisao, obavezuje vas da morate plaćati uslugu koju ne možete koristiti. Neko je smislio da na svaku vašu uplatu ili iz inostranstva ili putem ugovora o djelu ili autorskog ugovora izdvojite dio novca koji ide manjim dijelom entitetu, a većim dijelom kantonu, tj. kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja", kaže Hadžić.

Ističe da se vlast ne želi odreći dodatnog izvora finansiranja, koji i nije baš tako mali.

"Zvanični podaci pokazuju da je samo po osnovu ugovora o djelu u FBiH za period 2015-2019. ostvareno čak 772 miliona KM dohotka i to za 507.399 ugovora. U istom periodu, po osnovu autorskih ugovora ostvareno je 84,7 miliona KM i to po osnovu 49.570 ugovara. Prijavljene uplate iz inostranstva su bile dosta manje i iznosile su 31,7 miliona KM. Svi ovi podaci su bitni, jer na svim ovim transakcijama se uzimaju doprinosi za zdravstvo čije usluge ne možete koristiti. U pitanju su desetine miliona naših teško zarađenih maraka koje nam neko uzima, a ne znamo zbog čega", dodaje. 

Hadžić za Aktu objašnjava da freelanceri u Bosni i Hercegovini mogu sasvim normalno i legalno raditi prema trenutno važećim propisima, a to znači da na svoj ostvareni dohodak trebaju prijavljivati i plaćati određene obavezi državi.

"Problem nastaje što se određene obaveze plaćaju, ali ne postoji mogućnost korištenja prava, poput prava na zdravstveno osiguranje koje se plaća u iznosu od 4% na ostvareni dohodak iz inostranstva. Ovaj sektor ima ogroman potencijal i država bi trebala zajedno sa freelancing zajednicom napraviti stimulativno okruženje, gdje će se freelanceri osjećati ugodno, plaćati dogovoreni nivo poreskih obaveza, ali također imati određena prava poput prava na korištenje usluga zdravstvenog osiguranja, PIO-a, te da budu prijavljene kao zaposlene osobe. To je moguće ostvariti kroz uvođenje pojma samozaposlenika u naše radno zakonodavstvo. Korištenjem alternativnih načina za prijem novca iz inostranstva, riziguje se krivična odgovornost za djelo poreske utaje, jer se sa namjerom radi prikrivanje dohotka, što se različito tretira od slučaja kada vam novac regularno dođe na račun, ali na njega ne platite obaveze. U drugom slučaju osoba može podlijegati eventualnoj prekršajnoj odgovornosti, jer nije bilo namjere sakrivanja dohotka", rekao je Hadžić.

B.K.