Vijesti

Globalna kriza zatvara gradilišta: Slijedi godina velikog udara na građevinare

26.12.2008. 11:40 / Izvor: Lider poslovni tjednik

Kompanije iz BiH koje veliki dio svojih poslova obavljaju u inozemstvu, prije svega građevinske, najviše će osjetiti negativan utjecaj globalne finansijske krize, slažu se ekonomski analitičari, ali i građevinari. Sljedeću godinu ocjenjuju kao godinu u kojoj bi mogli osjetiti najveći udar u ovom sektoru s obzirom na to da je mnogo država najavilo smanjenje kapitalnih investicija, što će izravno smanjiti posao za naše kompanije koje veći dio svojih poslova obavljaju izvan granica BiH. Osim zaustavljanja investicija tu je i visoka cijena kapitala koji daju banke.

U građevinskom preduzeću Put Sarajevo, koje izvodi radove u Pakistanu, Keniji i Ugandi, potvrdili su da je globalna kriza već negativno utjecala na neke njihove poslove u inozemstvu.

"Neki naši ulagači u Pakistanu i Keniji, za koje godinama radimo, već su najavili smanjenje proračuna i investicija. Protok novca uvelike je smanjen, što izravno utiče na naplatu naših potraživanja", kaže direktor GP Puta Admir Eminović.

Smanjeni protok novca negativno utiče i na likvidnost kompanija u BiH kao i u inozemstvu, jer kompanije, odnosno investitori, ne mogu osigurati pravodobno plaćanje izvršenih radova u koje je već uložen novac.

"Problemi s naplatom potraživanja utiču na naše poslovanje jer onda imamo problem s nabavom osnovnih materijala za rad kao što su gorivo, bitumen, cement, željezo i drugo", ističe Eminović.

Kaže da su, da bi kupili materijale ili završili započete poslove, primorani dizati kredite s nepovoljnim kamatnim stopama, što dodatno opterećuje njihovo poslovanje. Ipak, kaže Eminović, nisu više problem ni visoke kamatne stope, nego se sada pojavio i problem spremnosti banaka, kod kojih je također smanjen protok kapitala, da plasiraju svoj novac. Trenutačna vrijednost poslova kompanije Put u inozemstvu je 20-ak miliona eura. Inače, do sada je sagradio nekoliko hiljada kilometara cesta svih vrsta, kao i stotine stambenih i poslovnih objekata na području država bivše Jugoslavije, a i na velikim projektima u Pakistanu, Libiji, Ugandi i Keniji. Kad je riječ o BiH, vrijednost njihovih projekata, prema riječima Eminovića, mjeri se u višemilionskim iznosima.

Semin Mašić, direktor građevinske kompanije Hidrogradnja Sarajevo, koja je prije rata bila poznata po velikim građevinskim projektima u zemljama Afrike i Bliskog istoka, kaže da njihovi projekti u Libiji koje rade sa sarajevskom firmom Energoinvest nisu ugroženi. Hidrogradnja gradi temelje dalekovoda koje postavlja Energoinvest.

"Libija je bogata naftom i ima novac. Ono što ona finansira, neće biti upitno jer sve finansira iz vlastitih izvora, a ne iz kredita zapadnih zemalja", smatra Mašić.

Kaže da ih zabrinjava Hrvatska, jer u njoj imaju ugovoren posao na gradnji dionice autoceste Split - Ploče. Razlog za zabrinutost, kaže, izaziva najava hrvatske Vlade da razmatra obustavljanje nekih infrastrukturnih projekta.

"Hoće li taj projekt biti ugrožen ili neće, još ne znamo. No i bez takva stanja na svjetskom tržištu mi smo već na neki način u krizi", kaže Mašić. Naime, Hidrogradnja kao veća kompanija, s otprilike hiljadu zaposlenih, suočena je s problemom manjka posla.

"Još nije dovoljno otvoren okvir u kojem možemo raditi. Da bismo mogli aktivirati sve svoje kapacitete, nadamo se velikim najavljenim cestovnim projektima u BiH", kaže Mašić.

Ističe da ih raduje da je Vijeće ministara BiH odobrilo kredit za gradnju dionice Kakanj - Drivuša, koja je dio koridorab Vc. Nadaju se da neće biti problema u njegovoj realizaciji iako projekt još nije pokrenut. Kaže da i uz krizu u idućem razdoblju očekuju 90-ak miliona maraka poslova. Trenutačno su najviše angažirani na području BiH, Hrvatske i Libije, a planiraju izlaz i na tursko tržište. Kad je riječ o Iraku, gdje su bili i prije rata, kaže da to tržište pomno prate, no da je ondje problem sigurnost.

"Naša su orijentacija svakako istočne zemlje. Ne samo zbog krize nego i zbog toga što smo tradicionalno zastupljeni na tom tržištu", kaže Mašić.

Osim toga, to su tržišta sa sigurnim izvorima finansiranja. Kad je riječ o osiguranju garancija, kaže da su do sada uspješno rješavali taj problem. Iako nije siguran kako će se banke u BiH postaviti u novonastaloj situaciji, kaže da je optimist.

Generalni direktor građevinske kompanije ŽGP-a Sarajevo Šahzudin Jahjaefendić kaže da se boji da će pristup kreditnim sredstvima biti otežan ne samo za projekte u inozemstvu nego i za projekte u BiH, gdje najviše posluju. Sve će to, smatra, izravno uticati na građevinski sektor.

Dujko Hasić, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže da dolazimo u situaciju da će se kapitalne projekte u velikoj mjeri obustavljati zbog nemogućnosti osiguranja kreditnih sredstava i visokih kamatnih stopa banaka, što će izravno pogoditi građevinski sektor u BiH. Najavljeno obustavljanje ili prolongiranje nekih ugovorenih projekata sigurno će utjecati na građevinski sektor.

No s problemima se ne suočavaju samo građevinske kompanije. U sarajevskom Energoinvestu, jednoj od kompanija koja mnogo svojih poslova obavlja u inozemstvu, prije svega u zemljama kao što su Libija, Alžir, Etiopija, Kosovo i Srbija, ističu da su utjecaj finansijske krize već osjetili prije nekoliko mjeseci, kad je sve počelo, prije svega u otežanom načinu dobivanja bankarskih garancija kad je riječ o poslovima u inozemstvu, pa onda i u cijeni kapitala, odnosno većim kamatama na kredite ili kad je riječ o izdavanju bankarskih garancija. Džemail Vlahovljak, generalni direktor Energoinvesta, misli da će taj segment biti još istaknutiji i da će visoki troškovi finansiranja biti nešto s čim će se morati nositi i u sljedećem razdoblju.

"To znači smanjenje naših izgleda za dobivanje poslova zbog velike konkurencije na svjetskom tržištu, što automatski znači sniženje cijena naših usluga", kaže on.

Sigurno je da će sadašnja situacija uticati na smanjenje ili odustajanje ulagača od određenih investicija u zemljama u kojima rade projekte. Naime, već im je jedan veliki projekt vrijedan 100 miliona eura, za koji su bili sigurni da će ga dobiti, odgođen. Kad je riječ o tekućim poslovima, kaže da nije upitno ni ulagačko finansiranje ni njihova mogućnost za pribavljanje bankarskih garancija.

Ukupna je vrijednost njihovih projekata u inozemstvu 300 miliona eura. Kaže da u ovom trenutku i ne bi mogli počinjati nove poslove jer su njihovi kapaciteti s obzirom na osiguranje bankarskih garancija, koji su servisi bez kojih ne mogu ulaziti u poslove, već dostigli limit. Iako ih je nedavno obradovao poziv za potpisivanje ugovora u Etiopiji vrijednog 30 miliona dolara za gradnju dvije dionice dalekovoda od 220 kilovolti, Vlahovljak kaže da će ugovaranje novih poslova biti problem.

Naime, prema njihovim procjenama krizu u poslovanju očekuju sredinom iduće godine ili u drugom kvartalu 2009. godine.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti