al
Grad Istočno Sarajevo prvi pametni urbani centar u regiji Zapadnog Balkana

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Grad Istočno Sarajevo prvi pametni urbani centar u regiji Zapadnog Balkana

18.06.2019. 11:55 / Izvor: Akta.ba

Pametni gradovi su pametni sistemi koji koriste digitalne i komunikacijske tehnologije da zadovolji sve potrebe građana te unaprijedi učinkovitost gradskih usluga.

Pametan grad pored toga  što smanjuje  troškove i potrošnju energije, stvara čišći okoliš i podiže životni standard stanovnika. Jedan takav od nedavno je i grad Istočno Sarajevo koji je zahvaljujući jednom pametnom rješenju postao prvi urbani centar u regiji Zapadnog Balkana.

Aleksandar Mastilović, projektant prvog operativnog servisa Pametnog grada na Balkanu i stručni savjetnik u Kabinetu generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) kazao nam je da je ovo samo početak u procesu primjene digitalnih rješenja u lokalnim zajednicama a sve u cilju stvaranja pamtnih gradova.

"Zajedno u saradnji sa Razvojnom agencijom Istočno Sarajevo radili smo na sprovedbi projekta, koji je dobio sredstva od EU a riječ je o pametnom rješenju gradske rasvjete. Kao eksterni eksperta u sklopu EU Med projekta Esmartcity, zajedno sa drugih 10 industrijskih i akademskih partnera širom Evrope radili smo na rješenjima koja doprinose energetskoj efikasnosti. Grad Istočno Sarajevo je odlučio da pokrene projekat unaprijeđenja servisa javne rasvjete u ulici Dabrobosanska, na šetalištu u Lukavici, gdje smo na 20 rasvjetnih tijela instalirali pametni sistem, koji prati smanjivanje dnevne svjetlosti na osnovu čega pali i reguliše rasvjetu", rekao je Mastilović.

Ono što je pametno u tom sistemu i što je istraživanje pokazalo, jeste da ta gradska rasvjeta svoju jačinu prilagođava ne samo dnevnom svjetlu već i prometu u tom dijelu ulice, šetališta.

Ovaj pametni sistem radi na principu da svjetlost u ciklusima od po pet minuta smanjuje sa 100 posto na 20 posto, i to sve u dva do tri koraka. Ukoliko se desi da u ciklusima 3x5 minuta nema prolazaka, prometa, svjetlost je 20 posto, a ukoliko naiđe pješak ili vozilo svjetlost se vraća na 100 posto.

"U toku devet sedmica testnog perioda, primarni cilj sistema je premašen iznad očekvanja i ogleda se u uštedi u potrošnji električne energije od 47 posto naspram projektovanih 38 posto, ali su premašeni i definisani sekundarni ciljevi kao npr. ekvivalentno smanjenje CO2 emisije kao i smanjenje svjetlosnog zagađenja u urbanim sredinama, gdje pojačana osvjetljenost tokom noći negativno utiče na zdravlje ljudi i bioritam odnosno njihov kvalitet spavanja", pojašnjava on.

Grad Istočno Sarajevo je tako postao prvi urbani centar u regiji Zapadnog Balkana sa potpuno operativnim servisom pametnog grada.

SMANJEN NIVO SVJETLOSNOG ZAGAĐENJA

Mastilović kaže da su ovo su dobri pokazatelji i načini kako je moguće doći do ogromnih ušteda električne energije ali i očuvanja zdravlja.

"Ne postoji biznis sumnja da se ovaj model rada neće isplatiti. Mi smo kroz ovakav način rada smanjili i nivo svjetlosnog zagađenja. To znači da smo prigušili vještačku svijetlost noću koja nije prirodna i remeti ljudski san", kaže.

Podaci koji se prikupljaju pohranjuju se u dva centra u Općina Istočna Ilidža i gradu Istočno Sarajevo, neovisno od onog što je projektnim programom programirano. Na tim podacima se vrte algoritmi mašinskog učenja i vještačke inteligencije, koji dalje sami optimiziraju sistem.

"Ono što je zanimljivo i što smo primjetli jeste da je utorkom mnogo veći promet ljudi nego drugim radnim danima, svjetlo se ne počne samnjivati u 22 sata nego mnogo kasnije, iz nama još nepoznatog razloga. Dok je četvrtkom dosta manji promet, pa se svjetlo počinje smanjivati mnogo ranije, to mi nismo programirali to je uradila mašina, vještačka inteligencija", govori Mastilović.

Pored ovih, razmišljaju i o pokretanju drugih servisa pametnog grada.

Planirano je da se poslije uspješnog realizovanog prvog dijela projekta krene u drugu fazu, u okviru koje bi ovaj servis kvalitativno i kvantitavno bio proširen i na druge gradske zone.

"Sve u svemu, postoje konkretne i vidljive aktivnosti koje se poklapaju sa vizijom Smart East Sarajevo 2030. Osim toga, uključen sam i u inicijativu za Smart Sarajevo kroz UNDP BiH projekt City Mind Lab i očekujem da ćemo do kraja 2019. godine uraditi sličan posao i na teritoriji Kantona Sarajevo. Potpuno sam uvjeren da pametni servisi nisu samo nešto što je lijepo za vidjeti ili o čemu je lijepo pričati ili tek tako reći kako smo postali bliži razvijenom svijetu, već  sam siguran u to da su oni potreba i da se njihova opravdanost pokazala i kroz ovaj prvi realizovani projekt kroz postignute uštede. Tu postoji nesumnjiva opravdanost kroz dokazane biznis modele", rekao je Mastilović.

Pametni gradovi su složen sociološki i tehnički ekosistem koji omogućava da se postavljanjem senzora mjeri i detektuju procesi i skupljaju podaci koji se onda smještaju u gradske podatkovne centre radi daljih mašinskih analiza i primjene algoritama mašinskog učenja i vještačke inteligencije, a sa ciljem sticanja novih znanja o procesima u gradskoj sredini.

Nova znanja, koja donose novu vrijednost, predstavljaju sposobnost donosilaca odluka u lokalnoj samoupravi da optimizuje korištenje postojećih resursa sa ciljem minimizacije troškova, maksimizacije brzine i kvalieta usluga, a sve sa konačnim ciljem poboljšanja ukupnog kvaliteta života građana.

NEOPHODNO UVOĐENJE NOVIH TELEKOMUNIKACIONIH SISTEMA 

Uvođenjem novih telekomunikacijskih sistema u funkciju, stvaraju se nove mogućnosti za razvoj pametnih rješenja. Na pragu smo 5G sistema telekomunikacija, ali je pred nadležnima još mnogo posla kako bi ona mogla biti opretivna.

Mastilović kaže treba imati na umu da je zbog kašnjenja u uvođenju 4G sistema u BiH smanjeno vrijeme za povrat investicije telekomima koje čeka pridruživanje globalnom trendu prelaska na 5G sisteme, a što će se vjerovatno desiti već oko 2025. godine.

"RAK već sada ima u planu da novim pravilima i preporukama obaveže  telekome da naprave iskorak u pružanju usluga, posebnog onog dijela usluga koje nisu orjentisane samo na konvencionalne servise u čijem centru je ljudski korisnik, nego i one servise koji su specifični za 4G, a posebno će biti u fokusu 5G sistemi, odnosno mašinske komunikacije. Dok telekomi budu završavali prvu fazu izgradnje infrastrukture, RAK će paraleno raditi na kreiranju regulativnog okvira i za nove servise i usluge, kako bi se Bosni i Hercegovini stvorio povoljniji ambijent za provođenje procesa digitalizacije i digitalne transformacije društva što direktno dovodi do stvaranja Pametnih gradova", kaže Mastilović.

Pojašnjava da su mašinske komunikacije, komunikacije uređaja, mašina, senzora, sve što je potrebno za aplikacije u oblasti Internet of Things, Pametnih gradova i drugih “pametnih” tehnoloških rješenja, a u skladu sa ciljevima EU Digitalne Agende 2020 i UN ciljevima održivog razvoja definisanim u UN Agendi 2030.

Ideja Pametnih gradova ili opštije Održivih gradova je prepoznata i kroz Ciljeve održivog razvoja UN pod brojem 11.

Nesporan je trend ubrzavanja migracija ljudi iz ruralnih u urbane sredine na globalnom nivou, te se procjenjuje da će od 2050., preko 75 posto populacije na planeti živjeti u gradovima.

Kako se do tada očekuje povećanje ukupne populacije, Mastilović kaže da je pred nama veliki izazov u pogledu planiranja infrastrukture u urbanim sredinima koje treba da obezbijede servise i usluge građanima, od javnog prevoza do servisa odvoza smeća kroz sisteme reciklaže i slično.

I.M.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti