Hercegovina vapi za dobrim kuharima i konobarima

Da naš obrazovni sistem ne prati potrebe tržišta rada, posebno u turističkom i metalurškom sektoru, pokazalo je i najnovije istraživanje Privredne komore Grada Mostara, provedeno u 74 hercegovačke kompanije. Ono je pokazalo da tržište rada u Hercegovini vapi za dobro obučenim kuharima, konobarima, ali i ostalim majstorima zanata poput bravara.  

Čak 42 kompanije iz turističkog sektora iskazale su potrebu za 313 novih radnika u ovoj godini, dok bi 32 firme iz metalurškog sektora u narednom periodu uposlile 394 nova radnika.

ZASIĆENO TRŽIŠTE

Upozoravajući na nelogičnu hiperprodukciju kadrova kojima je naše tržište zasićeno, iz mostarske Privredne komore pozivaju učenike da biraju deficitarna zanimanja poput građevinskog tehničara (svi zanati) te različite profesije u turizmu i metalurgiji.

Iz Komore ističu da su takvim učenicima spremni pomoći u njihovom povezivanju sa zainteresiranim firmama. I poduzetnici su godinama suočeni s nemogućnošću pronalaska kvalitetne radne snage.

Glavni koordinator poslovanja "Grand" hotela Neum i sekretar Udruženja neumskih turističkih radnika Branimir Butigan kaže da je u sezoni Neumu potrebno oko 100 kuhara i 150 konobara.

Da su dobri kuhari i konobari koji govore strane jezike potrebni i Mostaru, potvrđuje i Ivana Ćavar, voditeljica prodaje i marketinga hotela „Mepas".

FOTELJE I UREDI

"Dobar kuhar ili konobar će uvijek biti prepoznat od gosta i poslodavca i svako će takvog radnika htjeti zadržati. Svaki hotel treba dobrog kuhara i to je zanimanje koje ima perspektivu. Ne možemo svi sjediti u foteljama i uredima i biti direktori", ističe Ćavar.  

Teško naći dobrog  bravara i zavarivača

I mostarski „Aluminij" suočen je s problemom pronalaska odgovarajućih profesija i radnika. Davor Ramljak, glavni tehnolog proizvodnje u odjelu elektrolize „Aluminija", kaže da je u sektoru metalne industrije danas veoma teško naći dobrog bravara, zavarivača i slično.

"'Aluminij' ima više od 800 uposlenih i već duže vrijeme ima problem sa specijaliziranim zanimanjima. Dosta je ljudi otišlo u mirovinu, a s druge strane radnici sa zanimanjima koja su dostupna gotovo da nemaju prethodnih iskustava i radnih navika", naglašava Ramljak.

SLABO ZNANJE STRANIH JEZIKA 

"Starija radna snaga koja je znala posao je pred penzijom, a mlađe generacije nisu se pokazale tako dobrima. Između ostalog, problem je i njihovo lošije znanje stranih jezika. Srednja škola Neum ove godine proizvela je petero kuhara koji su odmah po završetku školovanja dobili posao. Izašlo je i 22 ekonomista, od kojih pola nastavlja školovanje ili sjedi kod kuće", kaže Butigan.