HNŽ iz energije vjetra može proizvoditi više struje nego TE Gacko

Potencijali energetskog sektora Hercegovačko - neretvanske županije mogu se mjeriti s kapacitetima ove županije u turizmu. Nažalost, zbog loših zakonskih rješenja, ali i opstrukcija iz Sarajeva, dobar dio tih potencijala je još uvijek neiskorišten.

NEISKORIŠTENOST

Kako se navodi u Strategiji razvoja HNŽ-a 2017. - 2020. godina, u novije vrijeme prisutan je trend izgradnje foto-solarnih objekata kojim se iskorištavaju veliki potencijali Sunčevog zračenja koje se na prostoru HNŽ-a povećava od sjevera prema jugu (na jugu se ostvaruju ozračenosti između 1,5 i 1,55 MWh/m2). Prema dostupnim podatcima, na području HNŽ-a izgrađeno je 38 foto-solarnih objekata različite instalirane snage (najviše objekata snage oko 150 kW). Ipak, ono što još nije iskorišteno je snaga vjetra u Hercegovini. Ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra HNŽ-a procjenjuje se na oko 500 MW pri čemu u obzir nisu uzeta eventualna ograničenja (priključak na elektroenergetsku mrežu, zaštita okoliša i dr). Usporedbe radi, snaga RiTE Gacko, koja je u bivšoj državi građena kao proizvođač električne energije za mostarski Aluminij je 300 MW. To znači kako su kapaciteti električne energije koju bi mogli dobiti iz snage vjetra u Hercegovini skoro dvostruko veći, a u ovom slučaju ne bi bilo nikakvih posljedica po okolinu, što svakako nije slučaj s termoelektranama.

Identificiran je značajan broj lokacija na području HNŽ-a koje po svojim karakteristikama imaju veliki potencijal vjetra, između ostaloga Velika Vlajna, Planinica, plato Podveležja, Velja Međa, Crkvine, Ivanica, Pločno, Kruševo, Krstivode, Belenići. Ono što bi problem mogao biti u priči je činjenica kako nema slobodnih kvota za vjetroenergiju do kraja 2018. godine. Prema podatcima Operatora za obnovljive izvore energije i efikasniju kogeneraciju, tek2019. godine će biti slobodno 2000 kW u kvotama. Već 2020. godine će biti slobodno dodatnih 4800 kW, što znači kako će ukupno u roku tri godine biti slobodno 6800 kW u dinamičkim kvotama za vjetro- energiju.

VELIKE INVESTICIJE

Naši sugovornici ističu kako se radi o projektima koji traže veća ulaganja, daleko veća nego je slučaj s npr. solarnim elektranama, tako da se investitori teže odlučuju na ove projekte. Ipak, podatci govore kako se na temelju ovih projekata sigurno može računati na razvoj gospodarstva te kako su potencijali ogromni. Druga je priča koliko će država pomoći ove projekte, potaknuti investitore da ulože sredstva u ove projekte, i da značajno bude povećan omjer električne energije koju dobivamo iz obnovljivih izvora energije. Trenutačno je taj udio na niskoj razini i mora biti povećan u idućim godinama.