Hoće li Bosna i Hercegovina imati ekonomske koristi od članstva u NATO savezu?

Nakon završetka II Svjetskog rata stvorila potreba za osnivanjem jedne nove alijanse, koja bi pružila državama članicama neophodnu dugoročnu sigurnost od potencijalnih budućih sukoba. Ipak, iz današnje vremenske perspektive, članstvo u NATO savezu predstavlja mnogo više od vojne alijanse. Mnoge sadašnje države članice, nakon pristupanja, imale su velike koristi i u ekonomskom smislu, što je u značajnoj mjeri doprinijelo bržem ekonomskom rastu tih država. 

Za Akta.ba piše: Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar

Ekonomski učinak jedne države značajno ovisi o njenoj sposobnosti da pruži dugoročnu sigurnost i stabilnost. Ovi preduslovi ne samo da promovišu domaću ekonomsku aktivnost, već i povećavaju povjerenje investitora, kao i potiču integraciju zemlje u šire regionalne i međunarodne ekonomske lance vrijednosti. Iako ekonomski učinci i napredak neke države nisu primarna briga NATO-ove kolektivne sigurnosti, njegova direktna funkcija - pružanje sigurnosti - ima glavni pozitivan učinak prelijevanja na političku i ekonomsku stabilnost. Ovaj proces približavanja i eventualnog članstva u NATO savezu jača institucionalne okvire ekonomije, vladavine zakona, efikasnih sistema upravljanja i generalno sigurnosti zemlje.

Istraživanja pokazuju da ulaganja u odbrambenu industriju i tehnološki naprednije proizvode značajno povećavaju troškova odbrane i doprinoseći ekonomskom rastu. Povećanje potrošnje za odbranu uzrokuje veća ulaganja i u industrijske sektore. Sa druge strane, ekonomski rast utječe i na konkurentnost zemalja, tako da javni izdaci mogu dovesti do povećanja investicija i rasta.

Iskustva drugih zemalja

Pored sigurnosnog aspekta, mnoge sadašnje zemlje članice su imale i ekonomske koristi ulaskom u NATO savez, koje se ogledaju kroz veći ekonomski rast i dolazak direktnih stranih investicija. Također, članstvo u NATO savezu olakšava unaprjeđenje same ekonomije, garantuje sigurnost državi članici i dovodi do ekonomske stabilnosti. Stabilnost koju pruža članstvo u NATO savezu toliko je značajna da ona predstavlja osnovu za privlačenje direktnih stranih investicija.

Ekonomske statistike iz prve tri srednjeevropske članice NATO savezapotvrđuju ono što su mnogi tvrdili: članstvo u NATO savezu ne donosi samo sigurnosne koristi, već i ekonomske. Statistički podaci pokazuju da nivo novih direktnih stranih investicija u Poljsku, Mađarsku i Češku je rastao ili je ostao stabilan, što se može objasniti da smanjenim rizikom od ulaganja u te zemlje, kao i da dio investicija je povezan sa samim članstvom u NATO savezu.

Za nove članice, članstvo u NATO savezu dovodi do većih mogućnosti za dugoročni ekonomski rast. Ako uzmemo pokazatelj bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika i njegov rast za zemlje koje su 2004. godine postale članice NATO saveza poput Bugarske, Estonije, Latvije, Litvanije, Rumunije i Slovenije, jasno se može primijetiti rast do kojeg je došlo u prvih pet godina članstva. U prvih pet godina članstva, Bugarska je svoj BDP per capita povećala 2,14, Estonija za 2,05, Latvija za 2,58, Litvanija za 2,24, Rumunija za 2,98, a Slovenija za 1,6 puta. Pored rasta BDP-a po glavni stanovnika, došlo je snažnog priliva direktnih stranih investicija što je ojačalo ekonomsku poziciju zemlje. U Rumuniji su direktne strane investicije porasle sa 6,4 milijarde $ (2004) na 13,7 milijardi $ (2008). U Bugarskoj je rast bio još veći sa 3,1 milijardu $ (2004) na čak 13,9 milijardi $ (2007). Podaci za Hrvatsku i Albaniju, koje su pristupile 2009. godine, nisu analizirani, zbog Velike recesije koja se desila te godine, tako da se nisu mogli računati pozitivni efekti u tim godinama. Ipak, ukoliko se posmatra pokazatelj Svjetske banke o lakoći poslovanja, Hrvatska je 2008. godine zauzimala 107., a Albanija 135. mjesto. Nakon pet godina, Hrvatska se popela na 84. mjesto, a Albanija na 85 mjesto.

Šta BiH može očekivati ulaskom u NATO savez?

Političko-ekonomska situacija u BiH je posljednjih desetak godina vrlo složena. Spori i limitirani ekonomski napredak uz izostanak provedbe bitnih reformi dovele su masovnog iseljavanja građana. Za razliku od zemalja koje su ulaskom u NATO savez udvostručile svoj BDP po glavi stanovnika za pet godina, u BiH je u posljednjih deset godina BDP po glavi stanovnika povećan sa 5.091 $ na 6.073 $ ili za 1,2 puta. U istom periodu direktne strane investicije su smanjene sa 1,8 milijardi $ u 2008. godini na na 516 miliona $ u 2019. godini. Ono što je BiH uspjela napraviti za deset godina prema BDP-u po glavu stanovnika, Crna Gora je uradila u posljednje tri godine, kako je primljena u članstvo u NATO savez. Iako je BiH u posljednjih desetak godina napredovala na listi Svjetske banke o lakoći poslovanja za 29 mjesta, ipak je u možda najvažnijem segmentu, a to je pokretanje biznisa i izdavanje građevinskih dozvola, nazadovala na samo dno, tako da je samo sedam zemalja u svijetu lošije od BiH po brzini pokretanja firme. Krajnji rezultat lošeg političkog ambijenta i limitiranog ekonomskog rasta jeste 226.519 izdatih prvih dozvola po nekom od osnova, koje uključuju poslovne, obrazovne i porodične razloge.

Najveći razlog masovnog iseljavanja svih građana iz države, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost jeste upravo faktor nesigurnosti i nestabilnosti zbog stalnih političkih tenzija i plašenje građana sukobima i ratovima. Stabilnost i napredak su usko povezani i međusobno su zavisni. Da bi se ostvario napredak, potrebna je stabilnost, a također bez napretka vrlo je teško održati stabilnost. U Bosni i Hercegovini nedostaje oboje.

Ukoliko ostavimo po strani trenutnu pandemiju COVID-19 i negativne ekonomske posljedice, te pretpostavimo da u BiH postoji suglasnost i spremnost za ubrzani put ka članstvu u NATO savezu, ekonomski aspekt bi bio nemjerljiv. Obzirom da BiH ima nizak nivo ekonomske razvijenosti, iskustva drugih zemalja koja su pristupila NATO savezu 2004. godine, pokazuju da je izvjesno da bi se u roku od pet godina udvostručio BDP po glavi stanovnika, za što nam je u dosadašnjim ekonomskim rastom trebalo čak 15 godina. Da bi se ostvario ovaj nivo ekonomskog rasta, potrebno je pružiti sigurnost za ulaganje i popraviti poslovni ambijent. NATO perspektiva, zajedno sa provođenjem reformi poput digitalizacije javnog sektora, značajno bi pomogla da Bosna i Hercegovina brže napreduje na listi Svjetske banke o lakoći poslovanja. Nove investicije, uz stimulativni poslovni ambijent i sigurnost ulaganja, ubrzali bi otvaranje radnih mjesta, produktivnost radnika kroz više plate, pogotovo u sektorima usluga zasnovanih na znanjima.

Pored investicija u otvaranje novih radnih mjesta, ne treba zaboraviti da postoji velika prilika da kroz članstvo Bosna i Hercegovina dodatno modernizuje svoju vojsku, za što će se također trebati izdvojiti veća finansijska sredstva, što će biti moguće uz rastuću ekonomiju i bolju naplatu poreza. Sa druge strane, ovo je velika prilika da se dodatno osnaži izvozni sektor namjenske industrije prema drugim članicama, što će također dovesti do novih investicija, otvaranja radnih mjesta, jačanja izvoznog sektora, a u konačnici većeg doprinosa prema rastu bruto domaćeg proizvoda.

Najbitnija korist od svih bi sigurno bila vraćanje optimizma i nade među građane da država Bosna i Hercegovina može napredovati u svakom smislu. Vraćanjem optimizma i nade, stimulisali bi se i svi drugi ekonomski aspekti, što bi uz potražnju za radnom snagom, većim investicijama, dovelo i do prvo smanjivanja i / ili zaustavljanja iseljavanja, a onda okretanjem negativnog toka u smjeru povratka naših, prvenstveno mlađih državljana sa stečenim znanjima i iskustvima, koja bi mogli primijeniti u Bosni i Hercegovini. Povećanjem životnog standarda građana i smanjivanjem nezaposlenosti, smanjio bi se svakodnevni utjecaj političkih tema i generisanje sukoba, do kojih dolazi zbog dijelom loše ekonomske situacije.

Na kraju, brži put ka NATO savezu, uz ekonomski napredak do kojeg će doći, ubrzava i naš put prema samoj Evropskoh uniji. Ekonomskim razvojem i uviđanjem korisnosti koje one donose svim građanima, na političkoj sceni će doći do zamjene remetilačkih političkih stranaka sa onim progresivnim koje žele ubrzati napredak i dobro svojim građanima.

Bibliografija

- Baker, M., 2002 - Radio Free Europe - NATO: Investment Data Show Economic Benefits For New Members - https://www.rferl.org/a/1099664.html

• Bisoski, V., 2010 - The benefits of a small country as a member of NATO https://apps.dtic.mil/dtic/tr/fulltext/u2/a603364.pdf
• Cetin, Guldenur & Yildirim, HASAN & Koy, Ayben & Köksal, Cihat. (2018). Defense Expenditures and Economic Growth Relationship: A Panel Data Approach for NATO. 10.1007/978-3-319-78494-6_6.

- Guruli I., The Economic Effect of NATO, 2016, https://forbes.ge/news/1636/The-Economic-Effect-of-NATO

- Pranjić, Goran. (2019). TITLE: Benefits of NATO Membership: Historical Experience and the Future of Bosnia and Herzegovina. Democracy and Security. 12/13.

• World Bank, GDP per capita 2004 – 2008 in current $, https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=LT

• World Bank, FDI 2004 – 2008 in current $ https://data.worldbank.org/indicator/BX.KLT.DINV.CD.WD?end=2011&locations=BG-RO-EE-LT-LV&start=1999
• World Bank, Doing Business 2009, https://www.doingbusiness.org/content/dam/doingBusiness/media/Annual-Reports/English/DB09-FullReport.pdf
• World Bank, Doing Business 2013, https://www.doingbusiness.org/content/dam/doingBusiness/media/Annual-Reports/English/DB13-full-report.pdf

- World Bank, Doing Business – Country report, https://www.doingbusiness.org/content/dam/doingBusiness/country/b/bosnia-and-herzegovina/BIH.pdf