Hoće li institucije morati objaviti plate zaposlenih, tendere, donacije, prihode, rashode...?

18.02.2021. 10:03 / Izvor: Akta.ba
Hoće li institucije morati objaviti plate zaposlenih, tendere, donacije, prihode, rashode...?

U procesu javnih konsultacija je trenutno Prednacrt zakona o slobodi pristupa informacijama BiH.

Prednacrtom zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, koji je trenutno u procesu javnih konsultacija, a čiji je rok 18. mart, predviđeno je, između ostalog, da će institucije Bosne i Hercegovine biti u obavezi da na svojoj internet stranici objave informacije o zaposlenima koje uključuju ime i prezime, radno mjesto, kontakt podatke i iznos plate, izvještaje o prihodima i rashodima, informacije o bespovratnim sredstvima, subvencijama, donacijama i podsticajima uz navođenje primaoca tih sredstava, iznosa i razdoblja na koje se sredstva dodjeljuju.

Osim toga, bit će u obavezi da objavljuju informacije o javnim nabavkama kao i rezultate tih nabavki, odnosno ko je dobio posao, ali i izvještaj o realizaciji tog ugovora.

Suština novog Prednacrta, a u odnosu na stari Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, je u tome da institucije moraju djelovati proaktivno kada je riječ o informacijama kojima raspolažu, odnosno da informacije za koje javnost ima interes moraju dijeliti i objavljivati bez obzira na to da li to neko od njih traži ili ne. 

Prednacrt predviđa i da sve informacije koje su institucije dužne objaviti morati biti dostavljene centralnom portalu javnih informacija radi njihove trajne dostupnosti.

Taj centralni portal vodit će i održavati Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH.

U suštini, morat će raditi sve ono što su dosad, umjesto njih, radili mediji. 

U trenutnom Zakonu o slobi pristupa informacijama stoji da "svako fizičko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog organa".

" Svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da objavi takve informacije. Ovo pravo pristupa podliježe samo formalnim radnjama i ograničenjima kako je utvrđeno u ovom zakonu"

Uključivanje javnosti u proces donošenja odluka treba biti zasnovan na principima transparentnosti i otvorenosti javnih organa, čime se jača povjerenje građana u organe vlasti i na taj način realizuje dvosmjerna komunikacija na relaciji građani – javni organi.

Institucija ombdusmena za ljudska prava predstavila je prošle godine Specijalni izvještaj o iskustvima u primjeni zakona u Bosni i Hercegovini o slobodi pristupa informacijama. 

S ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja vezano za primjenu zakonodavstva kojim je uređeno pitanje slobode pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, Institucija ombudsmena je uputila upitnik na adresu 70 javnih organa Bosne i Hercegovine, 46 javnih organa Federacije Bosne i Hercegovine, 69 javnih organa Republike Srpske, 26 javnih organa Brčko Distrikta BiH i 184 javna organa u kantonima. 

Upitnik je upućen i na adrese 30 općina/gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine i 22 opštine/grada u Republici Srpskoj. Pitanja u upitniku su se odnose na primjenu zakona, posebno u odnosu na zakonom utvrđene izuzetke od objavljivanja informacija, sprovođenje testa javnog interesa, izvršavanje obaveza iz zakona vezano za imenovanje službenika za informacije, donošenja vodiča i indeks registra, Izrada periodičnih izvještaja, kao i definisanja prepreka vezanih za primjenu zakonodavstva. 

Odgovori su zaprimljeni od 36 javnih organa Bosne i Hercegovine, 28 javnih organa Federacije Bosne i Hercegovine, 40 javnih organa Republike Srpske, uključujući gradove i opštine, 9 javnih organa Brčko Distrikta BiH i 63 javna organa u kantonima, uključujući gradove i općine.  

Inače, BiH je jedna od prvih koja je usvojila pomenuti Zakon te njegove izmjene i dopune. 

Prepreke na strani javnih organa:

• Visok stepen needuciranosti osoblja u javnim tijelima;

• Nerazumijevanje zakona o slobodi pristupa informacijama; •

Neshvatanje odnosa između javnog tijela i građana i da su javni organi servisi građana;

• Neuspostavljena struktura javnih tijela za implementaciju zakona, nisu doneseni vodiči, indeks informacija, nije imenovan službenik za informacije i često se smatra da su to službenici za odnose s medijima;

• Loša obrazloženja odluka donesenih po zahtjevu za pristup informacijama;

• Neosiguravanje balansa između javnog interesa i zaštite interesa koji se odnose na privatnost pojedinaca;

• Nedonošenje odluka u rokovima utvrđenim zakonom; • Nepoštivanje zakonske odredbe o formi odlučivanja (pismeno rješenje sa svim elementima shodno odredbama zakona o (opštem) upravnom postupku);

• Akt odlučivanja ne sadrži odredbe o mogućnosti ulaganja žalbe i naziv drugostepenog organa koji odlučuje po žalbi;

• Odbijeni zahtjevi za pristup informacijama često ne sadrže obrazloženje razloga odbijanja niti obrazlaganje testa javnog interesa, nego najčešće sadrže samo konstataciju da se zbog zaštite privatnosti trećih lica odbija dati informacija;

• Nedostavljanje statističkih podataka Instituciji ombudsmena;

• Većina javnih organa ne vodi odvojenu statistiku po zahtjevima koji se isključivo pozivaju na ZOSPI;

• Prisutan problem nepostojanja distinkcije između lica, službenika ili stručnog saradnika za odnose s javnošću i službenika za informisanje;

B.K.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti