Vijesti / REGIJA

Hrvati najviše u EU izdvajaju za hranu, to je siguran znak siromaštva

29.12.2020. 14:25 / Izvor: Večernji List

Potrošnja kućanstava Europske unije na hranu i piće kretala se prošle godine oko 7 posto godišnjeg BDP-a i dosegnula vrijednost od 956 milijardi kuna.

Hrvatska je prema udjelu izdataka za hranu u hrvatskom BDP-u od 13 posto iznad prosjeka – najvećim dijelom zbog toga što su cijene osnovnih prehrambenih namirnica gotovo ujednačene s prosječnim razinama u EU, dok im je vrijednost BDP-a za trećinu manja od prosječnog nacionalnog dohotka u EU.

Što je zemlja siromašnija, njezini građani izdvajaju više dohotka za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba, pa tako, navodi Eurostat, vrijednost izdataka za hranu najsiromašnije Rumunjske iznosi 16 posto BDP-a, ali odmah nakon njih je Hrvatska s udjelom od 13,3 posto. Slijedi Litva s 12 posto, Grčka s 11 posto, dok su za čelu kolone Irska i Luksemburg s udjelom izdataka za hranu u BDP-u države nižim od tri posto, piše Večernji list.

Hrvati su, prema analizi Eurostata, lani za hranu i bezalkoholna pića izdvojili 7,2 milijarde eura, a neusporedivo bogatiji Irci, zemlja s nešto manje od pet milijuna stanovnika, 8,2 milijarde eura. Slovenci su na hranu potrošili 3,6 milijarde eura, u apsolutnom iznosu slično kao i Hrvati s obzirom na broj stanovnika. Građane Srbije hrana je došla 7,2 milijarde eura, Bosne i Hercegovine 4 milijarde eura, Slovačke 9,1 milijardu eura, Mađarske 12,6 milijardi eura, Austrije 20 milijardi eura, a najmnogoljudnije Njemačke 185 milijardi eura.

U prosjeku stanovnici Europske unije za hranu izdvajaju 13 posto ukupnih izdataka za potrošnju kućanstava te na razini EU hrana predstavlja treći najveći trošak svakog kućanstava, i to nakon stanovanja i režijskih troškova, na koje odlazi gotovo svaki četvrti euro kućanstava, te prijevoza, koji odnese 13,1 posto kućnog budžeta. U Hrvatskoj je hrana najskuplja stavka i na nju otpada 18 posto izdataka kućanstava, a slijede troškovi stanovanja s oko 16 posto te prijevoza oko 10 posto.

Kućanstva u Rumunjskoj potrošila su oko četvrtine ukupnog budžeta na hranu i bezalkoholna pića (26%), a slijede domaćinstva u Litvi (20,2%) i Estoniji (19,3%). Nasuprot tome, udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića bio je manji od 10% u tri države članice EU, i to Irskoj (8,6%), Luksemburgu (8,9%) i Austriji (9,7%). Ukupna potrošnja hrvatskih kućanstava lani se kretala oko 40 milijardi eura ili 293 milijardi kuna te je dosegnula 73 posto vrijednosti hrvatskog BDP-a. Veći udio privatne potrošnje u BDP-u unutar EU ima samo Grčka – 76 posto, dok u prosjeku vrijednost potrošnje kućanstava iznosi 53 posto BDP-a Europske unije.

Inače, prema analizi Eurostata prije deset godina Hrvati su za hranu trošili 5,9 milijardi eura, a Slovenci 3 milijarde eura. Od tada su hrvatski izdaci za hranu porasli za četvrtinu, odnosno 25 posto, dok je potrošnja Slovenaca za hranu skočila 20 posto. Slovenija u međuvremenu nije gubila stanovništvo kao Hrvatska. Gleda li se prethodna 2018. godina, ukupna potrošnja za hranu u Hrvatskoj je u godini dana skočila oko 322 milijuna eura, a u Sloveniji 137 milijuna eura.

PODIJELI:

TAGOVI:

hrvatska

hrana

siromaštvo

bdp

eurostat

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti