I regija se bori protiv električnog i elektronskog otpada

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

I regija se bori protiv električnog i elektronskog otpada

Popularno nazvan EE otpadom, njega čine zastarjeli veliki i mali kućanski uređaji, oprema informatičke tehnike i oprema za telekomunikacije, oprema široke potrošnje i fotonaponske ploče, električni alati i drugo.

25.12.2014. 09:50 Izvor: / Al-Jazeera Balkans

U svijetu se godišnje proizvede gotovo 50 miliona tona električnog i elektronskog otpada. Elektronski i električni otpad je jedan od vodećih ekoloških problema, kako u svijet, tako i u regiji. Popularno nazvan EE otpadom, njega čine zastarjeli veliki i mali kućanski uređaji, oprema informatičke tehnike i oprema za telekomunikacije, oprema široke potrošnje i fotonaponske ploče, električni alati i drugo.

"U električni i elektronički otpad tako na primjer spadaju otpadni televizori, radioaparati, bijela tehnika, računala, telefoni, mobiteli , žarulje, razni alati i slično", navode iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode Hrvatske.

Ukoliko se nepropisno odlaže, elektronski i električni otpad može biti izuzetno opasan zbog komponenti koje sadrži, kao što su živa, hrom, azbest i drugi.

Prema podacima programa za okoliš Ujedinjenih naroda, svaki stanovnik Zemlje u prosjeku proizvodi više od sedam kilograma EE otpada godišnje, što ukupno predstavlja gotovo 50 miliona tona takvog otpada.

Ono što je još više zabrinjavajuće je da stručnjaci procjenjuju da će ta brojka u narednom periodu rasti, pa se očekuje da će se do 2017. godišnje generirati više od 65 miliona tona EE otpada.

Kako navodi Elma Hadžić-Ramić, šefica službe upravljanja otpadom i posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, problem EE otpada u svijetu je sve veći jer je vijek trajanja EE uređaja sve kraći, a potrošnja sa rastom standarda sve veća.

Opasni otpad

EE otpad uglavnom  spada u opasni otpad te ga nije dozvoljeno odlagati zajedno s ostalim vrstama otpada, navode iz hrvatskog  Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Posjednik EE otpada u Hrvatskoj obvezan je EE otpad odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada, te ga predati u cijelosti i u stanju iz kojeg je vidljivo da nije prethodno rastavljan radi vađenja zasebnih komponenti ili dijelova.

Kako EE otpad ne bi završio na odlagalištima otpada, navode iz Ministarstva, građani ne smiju svoje neupotrebljive električne i elektronske uređaje odlagati na isti način kako odlažu komunalni otpad.

Hadžić-Ramić kaže da u BiH postoje "recikleri", odnosno "obrađivači" različitih vrsta otpada, ali da se radi samo o primarnoj obradi, odnosno rastavljanju na komponente.

"Nažalost, u BiH nemamo razvijenu prerađivačku industriju, te bi se sve rastavljeno trebalo izvoziti na dalju obradu u zemlje u okruženju, što je znatno nepovoljnije kako sa aspekta troškova tako i sa aspekta korištenja sekundarnih sirovina i zapošljavanja državljana BiH u ovoj grani industrije", kazala je ona.

"Možemo reći da postoji zakonski okvir za tretman otpadnih EE uređaja, ali ne postoje uslovi za njegovo potpuno provođenje i korištenje domaćih resursa", ocijenila je šefica službe upravljanja otpadom i posebnim kategorijama otpada.

Programi podsticaja

Kako bi se ubrzalo rješavanje problema EE otpada, u svijetu postoje razni programi podsticaja, kako za fizička, tako i za pravna lica. Međutim, kao i brojnim drugim situacijama, zemlje regije imaju različit pristup toj problematici.

Vedrana Ilić, glasnogovornica Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije, kaže da se u toj zemlji isplaćuju podsticaji operaterima postrojenja za tretman EE otpada. Slična je situacija i u Hrvatskoj, gdje kompanije zadužene za upravljanje EE otpadom imaju pravo na određenu nadoknadu za obavljanje poslova sakupljanja i obrade.

"Sustav gospodarenja EE otpadom financira se iz naknade koju proizvođači EE opreme plaćaju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kako bi se pokrili troškovi sakupljanja i obrade EE otpada. Bitno je naglasiti da se predaja odvojeno sakupljenog EE otpada obavlja bez naplate za kućanstva i registrirane osobe i na način koji omogućuje optimalne uvjete za pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i druge postupke oporabe te izdvajanje opasnih tvari iz EE otpada", navodi resorno ministarstvo.

Što se tiče BiH, podsticaja za ovu vrstu otpada nema, kaže Hadžić-Ramić, ali dodaje da se radi o vrlo profitabilnoj vrsti otpada za koju su predviđena sredstva koja naplaćuju operateri sistema pri plasmanu EE uređaja od uvoznika i proizvođača EE uređaja. Ta sredstva se koriste za pokrivanje troškova i plaćanje reciklerima, izvoznicima otpada, obrađivačima itd.

Zasada u regiji još uvijek nema poticaja za fizička lica, kako bi ih stimulirali da vraćaju otpadnu EE opremu vraćaju u trgovine, odnosno nose za to propisana mjesta, ali se u Hrvatskoj diskutira o toj mogućnosti.

Kazna za izgrednike

I dok u regiji postoje različiti načini nagrađivanja za one koji se na odgovarajući način brinu za problematiku EE otpada, sve zemlje okruženja novčano kažnjavaju svako nepropisno odlaganje elektronskog i električnog otpada.

Jedna od velikih briga stanovništva regije je da se u njihove zemlje svakodnevno uvozi opasan otpad iz zemalja Zapadne Evrope, pa tako i EE otpad, ali predstavnici vlasti kažu građani ne bi trebali biti zabrinuti.

"U Republici Srbiji zabranjen je uvoz opasnog otpada, a samim tim Srbija nije odlagalište opasnog otpada iz zemalja Zapadne Evrope ili bilo kojih drugih zemlji. Naravno, kao i u svim zemljama postoje divlje deponije, gde može da se nađe OEEO (otpadna električna i elektronska oprema) zajedno sa komunalnim ili drugim otpadima", navela je Vedrana Ilić. Ona je dodala na kontrolu na granici vrši carina, a u zemlji republička i pokrajinska inspekcija.

Elma Hadžić-Ramić kaže da generalno nije dozvoljen uvoz otpada u BiH radi odlaganja, ali je moguć uvoz sekundarne sirovine iz otpada i samog otpada ukoliko postoje postrojenja i tržište za obradu i/ili tretman istog. Kako u BiH ne postoji razvijena industrija za obradu otpada od EE uređaja, dolazi se do zaključka da ne bi trebalo ni biti uvoza istog, dodala je šefica službe upravljanja otpadom i posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH.

U Republiku Hrvatsku je zabranjeno uvoziti bilo kakav otpad radi odlaganja na odlagališta pa tako i opasni otpad, navode iz nadležnog ministarstva. "Dozvoljeno je uvoziti samo otpad koji se može a zatim i mora oporabiti, odnosno reciklirati".

SKLADIŠTENJE OTPADA

Elektronski i električni otpad se mora odložiti u posebne spremnike koji moraju biti konstruirani na način da onemogućuju onečišćenje okoliša od opasnih tvari u EE otpadu, uključujući i emisiju štetnih plinova u okoliš u slučaju odlaganja štednih sijalica. EE otpad se smije samo privremeno skladištiti do predaje na upravljanje, a skladišta moraju udovoljavati posebnim uvjetima i zahtjevima o otpadnoj električnoj i elektronskoj opremi.

 

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti