Vijesti

Iako je privlačenje turista u sela jedna od razvojnih šansi i potencijala RS: Seoski turizam nerazvijen

18.07.2009. 09:11 / Izvor: Nezavisne novine

Iako je seoski turizam jedna od najvećih razvojnih šansi i potencijala u RS, zasad se malo toga uradilo na privlačenju turista.

Gordana Skenderija, direktor Turističke organizacije RS (TORS), ističe da postojeći objekti koji se žele prodati kao seoske turističke atrakcije nisu ni približno adekvatne za seoski turizam.

"Mi smo još daleko od pojma seoski turizam. Prvo moramo naučiti šta je to seoski turizam. Stanovništvo treba naučiti kako se treba ponašati prema turistima, ali i one koji se bave turizmom treba edukovati za ovakav vid djelatnosti", kaže Skenderija.

Ona navodi da u RS ima domaćina koji su voljni da se edukuju, ali ih treba odvesti u susjedne zemlje pa da tamo vide kako se to radi.

Skenderija smatra da su susjedne zemlje već poodmakle u privlačenju turista i broju noćenja ostvarenih od seoskog turizma, navodeći da će trebati puno vremena da to zaživi i u RS.

"Srbija ima razvijen seoski turizam već više od 30 godina, Hrvatska je u tome puno ispred nas, a o Sloveniji da i ne govorim", dodaje Skenderija.

Činjenica je, ističe ona, da se za tako nešto treba izdvojiti dosta novca, te da je TORS zadužena samo za promociju turizma, dok je za finansiranje turizma prava adresa Ministarstvo trgovine i turizma RS.

Iz Ministarstva trgovine i turizma RS navode da je prošle godine za sveukupan razvoj turizma iz budžeta izdvojeno 1,7 miliona KM, a ni ove godine, prema njihovim riječima, "situacija neće biti bolja". Turizam RS će se morati zadovoljiti sa cifrom manjom od dva miliona KM.

Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije grada Banjaluka, kaže da se, faktički, ponuda seoskog turizma na području ovog grada na Vrbasu još nije uobličila.

"Ima ljudi koji su zainteresovani za to, pa ih sada treba obučiti šta je to seoski turizam, a za to se moraju obezbijediti finansije. Postoje međunarodni standardi koji moraju biti ispunjeni. Nije dovoljno da neko kaže: `Evo, moja kuća je otvorena, izvolite```, smatra Barašin.

On napominje da je seoski turizam ozbiljan posao i da podrazumijeva više faza u svojoj realizaciji.

"Mi domaćine moramo obučiti kako se radi ovaj posao. Moraju se uspostaviti standardi koliko domaćinstvo ima vlastite proizvodnje hrane, koliko ležajeva i slično", precizirao je Barašin.

Kada je riječ o rokovima, on ističe da će biti prezadovoljni ako u narednoj turističkoj sezoni bude bilo nekoliko osposobljenih domaćinstava za seoski turizam.

"Moramo imati cjelodnevni program. Kada turista dođe u kuću, nije dovoljno da ga ujutro samo nahranimo, pa da ga pustimo poslije toga da se sam snalazi", kaže Barašin.

Prema njegovim riječima, potrebno je upoznavanje s kulturnim i vjerskim sadržajima turističke ponude, sportskim zabavnim i rekreativnim aktivnostima i sa svim onim što će gosta navesti da se ponovo vrati.

On naglašava da će za ovaj posao angažovati nekoliko konsultanata iz zapadnih zemalja.

Nikola Kragulj, načelnik Gradiške/Bosanske Gradiške, kaže da je ova opština za ovu godinu izdvojila 120.000 KM za turizam, te da su toliko "relno mogli da izdvoje".

"U prvom planu se stavljaju socijalne potrebe. Ne možemo staviti turizam ispred plata, penzija, kapitalnih investicija i slično. Kada je u pitanju seoski turizam, imamo nekoliko destinacija u potkozarskom dijelu, ali to nije ništa spektakularno", objašnjava Kragulj.

On napominje da je turizam, prije svega, infrastruktura i saobraćajnice, te da treba obezbijediti puteve kako bi uopšte bilo moguće pričati o turizmu.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti