Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

IGA vraća milionski dug Unisa?

29.04.2014. 08:09 / Izvor: Nezavisne novine

Izvozno-kreditna agencija BiH (IGA) izdala je garanciju Fabrici cijevi "Unis" iz Dervente za kredit od oko 72 miliona maraka, podignut kod Raiffeisen banke, a koji ovo preduzeće zbog otežanog poslovanja nije u stanju da vraća, saznaju "Nezavisne".

Iz tog razloga, prijeti realna opasnost da bi IGA mogla da ostane bez kompletnog kapitala, koji iznosi oko 52 miliona maraka, zbog preuzetog rizika za "Unis", koji je u većinskom vlasništvu kompanije "Balkan Steel".

Mirko Dejanović, zamjenik generalnog direktora ove agencije, potvrdio nam je da postoje obaveze prema Raiffeisen banci, ali i garancije koje su izdali prema toj banci.

"Raiffeisen banka jeste protestovala i mi smo 18. marta imali sastanak u Beču na kojem je dogovoreno da 'Unis' napravi poslovni plan kako on vidi izlaz iz krize u kojoj se evidentno nalazi i da se pokuša restrukturirati taj dug na jedan duži vremenski period sa sniženom kamatom", rekao je Dejanović. Prema njegovim riječima, dogovoreno je da taj poslovni plan revidira "Deloitte" i da onda ponovo bude održan sastanak s najvećim kreditorima "Unisa" i sagledan predloženi plan.

"Tada će se vidjeti, ako taj plan 'pije vode', išlo bi se vjerovatno na restrukturiranje 'Unisa' i reprogramiranje tog duga na duži vremenski period kako bi se 'Unisu' dala šansa da nastavi da radi. Ako ne bude te usaglašene volje, onda će normalno doći do problema, i vidjećemo da li će biti pokrenute sudske tužbe ili proces stečaja 'Unisa', biće sve varijante omogućene", kazao je on.

Dejanović je napomenuo da isključivo IGA odgovara za izdate garancije, te dodao da će iz tog biznis plana probati naći nekakvo rješenje i naveo da obaveze prema Raiffeisen banci stoje u tom iznosu.

Ipak, indikativno je da je "Unisu" data garancija za kredit od oko 72 miliona KM, iako je ukupan kapital IGA 52 miliona, te je zakonski propisano da mogu dati garanciju samo do visine kapitala.

Dejanović je istakao da je IGA sa Raiffeisen bankom imala aranžmane i ranije, gdje su maksimalno s njihove strane limiti prihvatani do osam miliona evra, te da su u banci znali za zakonsku i bilansnu poziciju IGA i do koje granice IGA može garantovati.

"Međutim, njima je bio nekakav interes da to ide dalje, da se razvije posao s 'Unisom', svi smo gledali da 'Unis' izvučemo iz problema u kojem se on nalazi kontinuirano od 2008. godine i tako tražili način da 'Unis' nastavi da radi da bi naplaćivali svoje obaveze", rekao je Dejanović. On je dodao da su iz Raiffeisen banke prihvatali takve garancije, ali nije znao zašto, ističući da je to pitanje za banku, a ne za Agenciju.

"Ne znam zašto, ali uglavnom znali su koliki je naš kapital, kakvo je zakonsko uređenje, znali su da nismo agencija koja ima državni račun i za koju država garantuje da će plaćati", kazao je Dejanović i dodao da bi gubitak Agencije u nekom najcrnjem scenariju po ovom kreditu bio veliki, i to čak u visini kapitala.

Međutim, tokom jučerašnjeg dana nismo uspjeli stupiti u kontakt sa bilo kim od rukovodilaca u Fabrici cijevi "Unis" iz Dervente, kako bismo čuli njihov stav po ovom pitanju.

Inače, iz IGA nam je još rečeno da je "Unis" njihov klijent od 2004. godine i da su u tom periodu imali različite poslovne aranžmane, od finansiranja obrtnog kapitala do izdavanja avansnih garancija, garancija za dobro izvršenje posla, te garancija direktno dobavljačima repromaterijala i domaćim bankama, koje su finansirale nabavku repromaterijala.

Kazali su da je aranžman sa garancijama uz povremene probleme, uglavnom uspješno funkcionisao do 2008. godine, kada su počeli problemi u kompaniji uglavnom uzrokovani globalnom ekonomskom i finansijskom krizom, koja je za posljedicu imala pad cijena metala i pad potražnje za metalnim proizvodima, što je uzrokovalo značajne gubitke.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti