Infrastruktura kočnica razvoja bh. turizma

12.08.2013. 08:03 / Izvor: Nezavisne novine
Infrastruktura kočnica razvoja bh. turizma

Uprkos činjenici da BiH posjeduje veliki broj prirodnih ljepota, nedostatak smještajnih kapaciteta i kvalitetne putne infrastrukture predstavlja prepreku razvoju bh. turizma, smatraju turistički radnici.

Uprkos činjenici da BiH posjeduje veliki broj prirodnih ljepota, nedostatak smještajnih kapaciteta i kvalitetne putne infrastrukture predstavlja prepreku razvoju bh. turizma, smatraju turistički radnici.

To potvrđuju i posljednji podaci Centralne banke BiH, da u ukupnim direktnim stranim ulaganjima u BiH sektor turizma učestvuje sa skromnih 1,6 odsto.

Interesantno je da se u razvoj turizma u BiH veoma malo ulaže uprkos tome što se i u referentnim svjetskim analizama BiH svrstava među zemlje s najljepšim prirodnim ljepotama na svijetu.

Tako se u analizi Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) iz Davosa navodi da BiH posjeduje velike prirodne ljepote, ali i nisku konkurentnost u oblasti putovanja i turizma.

Međutim, iako je WEF-ov izvještaj BiH u oblasti konkurentnosti u odnosu na period od prije dvije godine pomjerio za sedam pozicija na gore, BiH i dalje zauzima više nego lošu 90. poziciju od ukupno 140 rangiranih država svijeta.

WEF-ov izvještaj je, takođe, konstatovao da je nedovoljna razvijenost infrastrukture jedna od osnovnih kočnica razvoja turizma u BiH.

Ipak, iako BiH loše kotira na skali smještajnih kapaciteta i razvijenosti infrastrukture, analize Davosa su je kada je u pitanju gostoljubivost prema turistima iz inostranstva pozicionirale na visoko osmo mjesto. Tako se prema ovim analizama po gostoljubivosti BiH našla visoko ispred Hrvatske (65. mjesto), Slovenije na (73. mjesto) i Srbije (87. mjesto).

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, konstatovao je da dosadašnje strane investicije u domaći turizam nisu bile od velikog značaja i dodaje da pravi potencijal turizma BiH, pored prirodnih ljepota, leži u ljudskom faktoru.

"U BiH nije stigla nijedna uspješna ino-investicija u smislu da su građani ili država od nje imali neku značajniju korist. One naprosto ne nose težinu, jer dolaze preko nekih asocijacija i na načine da ulazak takvog novca nema neku dobru posljedicu po nas", konstatovao je Hadžić.

Ipak, prema njegovim riječima, pravi potencijal BiH je u ljudima, koji su u tolikoj mjeri ljubazni i gostoprimljivi, što postaje jedan od glavnih motiva zbog kojeg strani gosti dolaze i vraćaju se u BiH.

"Kada bi BiH bila ozbiljna država koja radi za interes svojih građana, realizovala bi se neophodna ulaganja u infrastrukturu zemlje. Nama ne treba samo autoput 5c, nama je nepohodna daleko bolja putna komunikacija između velikog broja gradova. Naša cestovna infrastruktura je zaista ubjedljivo najgora u regiji", konstatovao je Hadžić.

On je podsjetio da je žalosno i to što za razliku od Hrvatske, Crne Gore i Srbije, vlasti nisu prepoznale turizam kao oblast kojoj treba smanjiti PDV i na taj način podržati njen razvoj.

U Agenciji za strana ulaganja BiH (FIPA) smatraju da loša putna mreža, zajedno sa nedostatkom direktnih avio-linija, koje bi povezivale Sarajevo, Mostar i Banjaluku s evropskim metropolama, predstavljaju veliku prepreku za razvoju bh. turizma.

Ipak, iz FIPA su podsjetili kako su u posljednje dvije godine, uprkos svemu, u BiH realizovana neka od stranih ulaganja u turizam, među kojima su neka od značajnijih: investicija u hotel "Bristol", u koju je saudijska "Al Shiddi Group" uložila 42 miliona KM, zatim rekonstrukcija hotela "Zepter" Kozarska Dubica, vrijedna oko osam miliona KM, koncesija od 33 godine za kompleks "Tekija Blagaj" u Mostaru, koju je dobila Turistička agencija "Fidan" iz Turske, u koju će biti investiran milion KM.

"Ukoliko želimo privući turiste, moramo osmisliti neke nove razvojne projekte, a ukoliko želimo privući stranog investitora, moramo mu ponuditi kvalitetan investicijski projekat", konstatuju u FIPA.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti