Interne trgovinske barijere u BiH: Privrednici žrtve neprovođenja zakona

04.03.2014. 12:04 / Izvor: Oslobođenje
Interne trgovinske barijere u BiH: Privrednici žrtve neprovođenja zakona

U Federaciji BiH i kantoni imaju različite propise u pogledu naplate raznih naknada, imaju svoje zakone i sve to skupa djeluje konfuzno, tako da o jedinstvenom ekonomskom prostoru nema govora.

Bosna i Hercegovina nije jedinstven ekonomski prostor, a trebala bi biti. Entiteti i distrikt Brčko imaju različito uređene zakonske okvire koji regulišu poslovanje, to se najbolje osjeti u visini poreza i doprinosa, što poslodavce stavlja u neravnopravan položaj.

Osim toga, u Federaciji BiH i kantoni imaju različite propise u pogledu naplate raznih naknada, imaju svoje zakone i sve to skupa djeluje konfuzno, tako da o jedinstvenom ekonomskom prostoru nema govora.

To su nam potvrdili i u Agenciji za nadzor nad tržištem BiH te naglasili da razlike u propisima otežavaju rad svima i privrednim subjektima i inspektorima. Ovi problemi bi se trebali riješiti kroz utvrđivanje mehanizama koordinacije u procesu preuzimanja Acquiesa (pravni propisi EU), što je u procesu usaglašavanja.

Potvrda inspekcije

Propisi koji se odnose na trgovanje proizvodima, odnosno o uslovima koje proizvodi moraju zadovoljiti da bi bili plasirani na tržište, nisu u potpunosti  harmonizirani u BiH, pa se dešava da nisu propisani isti uslovi za stavljanje proizvoda na tržište u pojedinim dijelovima BiH (npr: u RS su 2009. preuzeti EU propisi o hemikalijama i proizvodima koji ih sadrže, kroz Zakon o biocidima i  Zakon o hemikalijama, dok je na području FBiH u primjeni  Zakon o prometu otrova. Na dnevnom redu sjednice Vlade FBiH od 27. februara ove godine bilo je razmatranje nacrta zakona o hemikalijama i nacrta zakona o biocidima, koji su usklađeni s EU propisioma iz ove oblasti).

Osim toga, u posljednje vrijeme dodatno je podijeljen ekonomski prostor instrukcijom federalnog ministra trgovine Milorada Bahilja kojom nalaže kontrolu kvaliteta proizvoda koji se uvoze u FBiH bez obzira na to što su inspekcijski organi RS-a već kontrolisali te proizvode. U FBiH se priznaje samo potvrda od federalne inspekcije. Iz RS-a su se oštro usprotivili ovoj odluci federalnih vlasti, naglašavajući da je to ozbiljna podjela jedinstvenog tržišta. Istovremeno, zaprijetili su kontra mjerama.

No, iz Federacije BiH su tada tvrdili da samo poštuju zakon te da RS već 10 godina opstruiše provođenje državnog Zakona o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu. Od 2003. do danas nije postignut koncenzus o listi proizvoda koji su predmet provjere. Na ovaj način federalni ministar je uspio privoliti vlasti iz RS-a da sjednu za pregovarački sto i dogovore način primjene propisa. A u svemu tome ispaštaju privrednici.

Polovinom januara ove godine održan je sastanak entitetskih premijera, ministara trgovine i inspekcijskih službi, kao i predstavnika distrikta Brčko, s ciljem pronalaska rješenja za ovu situaciju. Istaknuto je da je potrebno u cijelosti usuglasiti entitetske propise i propise distrikta Brčko kojima se određuju proizvodi koji podliježu kontroli kvalitete pri uvozu i izvozu, odnosno liste proizvoda koji podliježu navedenoj kontroli.

Ministar Bahilj nam je kazao kako je formirana komisija predstavnika FBiH, RS-a i distrikta Brčko s ciljem otklanjanja trgovinskih barijera. Do sada, prema riječima Milorada Bahilja, nije postignut dogovor jer se RS čvrsto drži svojih stavova.

"Oni hoće da bude po njihovom, a to je da se plaća po pregledanom kamionu robu i da se roba unutra ne pregleda, dok mi tražimo da se sva roba pregleda. Ko će odgovarati ako na tržište dospije roba koja nije pregledana, a kasnije se ispostavi da zdravstveno nije ispravna, posebno u slučaju kada se radi npr. o hrani za bebe", kazao je Bahilj.

Prema njegovim riječima, novi sastanak komisije je 10. marta i tada će se definitivno znati da li je postignut dogovor ili će Federacija BiH nastaviti primjenjivati dosadašnji propis.

U Ministarstvu trgovine i turizma RS-a na pitanja o ovoj temi jučer nismo dobili odgovore.

Osim toga, u kontekstu EU integracija potrebno je entitetske zakone o trgovini usuglasiti sa propisima Evropske unije, jer pojedine odredbe postojećih zakona su diskriminirajuće. To se prije svega odnosi na odredbu u federalnom Zakonu o unutrašnjoj trgovini da u prodavnicama određene veličine domaći proizvodi moraju biti zastupljeni minimalno 50 posto.

Novi zakon

"Zakon o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH propisuje jednaku zastupljenost roba domaćeg i stranog porijekla u trgovinama određene veličine, što nije u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno Privremenog sporazuma kojima se uređuje nediskriminacija domaćih i stranih proizvoda. EU je na sastancima Pododbora za trgovinu u više navrata ukazala da takav propis ima protekcionistički karakter i preporučila izmjene domaćih propisa koji regulišu ovu oblast. Slična odredba iz Zakona o trgovini Republike Srpske je obrisana, a prema informacijama kojima Direkcija raspolaže, izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH su u parlamentarnoj proceduri”, kazala je Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH.

Na pitanje kako zaštititi domaće proizvode, a ujedno primijeniti pravila Evropske unije, ministar Bahilj nam je odgovorio da je to nemoguće, te dodao kako nije izražen problem količinske zastupljenosti proizvoda, koliko su izraženi drugi problemi poput mjesta na policama, visokim maržama itd.

"Novi zakon je u parlamentarnoj proceduri i očekujemo da će ubrzo biti usvojen. Insistirao sam da se povećaju kazne za nepoštivanje zakona, kao što je slučaj npr. neplaćanja. Do sada smo imali kazne do 1.000 KM pa su trgovci mogli da rade kako hoće, ali kada su kazne 20.000 KM, svako će razmisliti isplati li se kršiti zakon. Sada je sve u rukama inspekcije", kazao je Bahilj.

Zakon o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH bio je kamen spoticanja i u pregovorima o pristupu Bosne i Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). No, kako je novi zakon u parlamentarnoj proceduri očekuje se da će taj problem biti riješen.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti