Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Irma Pašić: Projekt "Kupujmo domaće – gradimo BiH" je podrška bh. ekonomiji

03.08.2018. 07:51 / Izvor: Akta.ba

Irma Pašić je Bišćanka, kako za sebe kaže, Krajiškinja koja diše punim plućima. Više od 10 godina je lice marketinga kantonalne televizije USK i autorica je projekta Kupujmo domaće – gradimo BIH. 

Udata, majka dvoje djece, po struci ekonomistica.

Koliko su projekti poput ovog važni u promoviranju pozitivnih praksi razvijenih zemalja i promjene svijesti lokalnog stanovništva o tome koliki je zapravo uticaj svakog pojedinca na razvoj ekonomije ?

- Televizija Unsko-sanskog kantona realizira četvrtu godinu zaredom 4. sezonu emisija Kupujmo domaće, gradimo BiH. Produkcijom ovih emisija i realizacijom samog projekta bh. ekonomija dobija jasnu podršku i snažan poticaj svom razvoju, osjećaj pripadnosti, osjećaj podrške  svojoj zemlji.. Emisija se emituje nedjeljom od 18:15 i reprizraju  srijedom u istom terminu. Taj projekat je jedna od stvari na koje sam izuzetno ponosna, jer se tiče promocije kupovine domaćih proizvoda. Znači već četvrtu sezonu, zajedno sa svojom ekipom sa RTVUSK, snimamo i emitujemo emisije “Kupujmo domaće -gradimo BiH”. Sve to uspješno promovišemo i putem društvenih mreža, kako bismo mijenjali svijest i kod mlađih generacija, što je upravo i ključna svar. Da bismo išli naprijed, moramo voljeti svoje i protežirati to. Kupovinom domaćih proizvoda osiguraćemo više novaca domaćim privrednicima, koji će otvarati nova radna mjesta. Na taj način, lančano, punimo budžete svih nivoa, potom dobijemo veće penzije, bolje plate, efikasnije zdravstvo itd.. Posebna vrijednost projekta ogleda se u činjenici da ovom emisijom kontinuirano radimo na podizanju svijesti građana o važnosti ovakvog tretmana domaćih proizvoda, produženo, što u konačnici vodi i razvoju patriotizma.

Kakav sadržaj imaju ove emisije i na koji način ih realizirate?

- U emisiji se prezentuju reportažni zapisi o domaćim proizvođačima roba  široke  potrošnje, čiji se proizvodi nalaze u izlozima i na policama velikih i malih tržnih centara. Gledaocima se na ovaj način prezentuju informacije o mogućnostima bh. privrede viđene kroz potrošački izlog.

Centralni sadržaj emisije je kupovina u tržnim centrima, a kupovine se obavljaju sa dvije prodice učesnice, uz pomoć 2 novinara-voditelja i domaćina tržnog centra i  usmjerene su  isključivo na kupovinu domaćih proizvoda u vrijednosti od 200 KM. Učesnici u emisiji-kupci (najmanje 2 tročlane porodice) imaju mogućnost odabira domaćih proizvoda uz pratnju TV kamera u periodu do 30 minuta. Porodica koja je u zadatom vremenu bliža navedenom iznosu od 200 KM zadržava odabrane proizvode. Druga porodica dobija utješni poklon paket nekog od domaćih proizvođača. Poseban akcenat tokom emisije je na proizvodima sponzora emisije. Do potencijalnih učesnika-kupaca TV USK dolazi izvlačenjem uživo, nakon javnih poziva u programu, koji se prijavljuju putem FB stranice. Na kraju svake emisije izvlače se naredne dvije porodice, koje će učestvovati u kupovini. 

Četvrta sezona serijala završava se velikom novogodišnjom 100 kupovinom i emisijom, koja je također takmičarskog karaktera. Dvije porodice u finalnoj emisiji takmiče se u kupovini u vrijednosti 1.000 KM.

Koji su ostvareni rezultati – održivost projekta 

U tri predhodne sezone - tri godine realizacije projekta učestvovalo je 100 porodica iz svih općina/gradova Unsko-sanskog kantona. U emisijama je ostvarena sponzorisana kupovina domaćih proizvoda u vrijednosti od 20.000 KM. S obzirom da za projekt već postoji izražen veliki interes učesnika - kupaca i sponzora nastavljamo i 5 sezonu, jer projekt je ostvario cilj održivosti i kontinuirane podrške domaćoj proizvodnji. 

S obzirom na dosadašnje polje Vašeg djelovanja a to su mediji, kako posmatrate generalnu situaciju medija u BiH? Kakva je sloboda izražavanja u BiH i koliko su mediji u BiH uopće neutralni? 

- Moja najveća strast i ljubav u ovom poslu jeste produkcija reklama i osmišljavanje kampanja. Cilj mi je da kroz posao postignem što više, kako bih se imala na što osvrnuti u starosti, a i dati doprinos razvoju privrede. Važno je da pomažemo jedni drugima, posebno u procesu nastanka novih vrijednosti, ne bitno iz kog sektora ona poticale. 

Da bismo to mogli raditi, mi u medijima posebno, trebamo mnogo više sloboda, prava i boljih uslova. Činjenica je da je stanje u medijima jako loše u BiH. Demokratsko društvo zahtijeva više slobode u medijima, ali i više neovisnih novinara, urednika. Da bismo realizirali visoke standard trebamo bolje uslove i mnogo više neovisnosti od politike i njenih predstavnika. Ne možemo očekivati da televizijske kuće, novine ili bilo ko sličan, bude potpuno nezavisan, ako mu izvještaje usvaja i razmatra upravo vlast, koja je nestabilna, nepoštena, potrošena. Ne možete očekivati da imate slobodne medije i novinare, ako svaka vijest ili prilog podliježe recenziji vladajućih elita. Moramo se prestati bojati za svoja radna mjesta, koja ne bi smio niti trebao iko ugroziti i biće mnogo više hrabrih ljudi nego što ih imamo danas.

Vaša dugogodišnja karijera u polju marketinga u medijskom prostoru, zasigurno ima dobre temelje opće informiranosti i u konačnici uspješnog političkog angažmana. No, zašto ste se odlučili baš sada aktivnije politički uključiti u rješavanje problematika koja su stvar svakodnevnice Vaše lokalne zajednice ? 

- Jedan od razloga uključenja u novu, moglo bi se reći, drugačiju, političku opciju na tlu BiH, jeste ideja koja pruža drugačiji odnos prema svakom pojedincu, ali i konkretan nastup, sa konkretnim planovima, za rješavanja nastalih problema. Ne možemo samo sjediti i posmatrati da nam svakim danom, pomalo, uzimaju nešto od ove zemlje i ovog sistema, urušavaju ga. Nije više pitanje našeg života, nego života generacija kojima ostavljamo sve ovo u amanet. Smatram da je Nezavisni blok skup obrazovanih, sposobnih, mladih i ne potrošenih ljudi, zbog čega sam sigurna da naše vrijeme tek dolazi.

Zašto Nezavisni blok ?

Naravno, mnogi će reći da je to sve isto. Ali nekako sam sigurna da ovoga puta to nije tako. Nisam se do sada aktivno bavila politikom nikad, ali smatram da sam trenutno dovoljno zrela da učinim taj korak i da stavim svoje iskustvo i znanje na raspolaganje. Posebno mladim ljudima, kojima treba pokazati da su i generacije prije njih, čak u studentskoj dobi, mijenjale stvari, sisteme, odluke, zakone. I u redu je iznijeti svoje mišljenje na društvenim mrežama, ali to se mora prenijeti i u javni prostor, prije svega politički. Smatram da se moramo udruživati oko važnih i bitnih ideja, jer samo zajedno budemo jači.. 

Koje su to neophodne promjene u ekonomiji naše zemlje?

- Činjenica je da sam diplomirani ekonomista i da se pretežno bavim pitanjima koja se tiču tog sektora društva. Po mom skromnom mišljenju postoji nekoliko bitnih stvari za mijenjati u našem društvu, a možemo ih nazvati strukturalnim reformama ekonomije: rast privatnog poduzetništva, niski porezi, otvorena ekonomija, otvorene integracije, minimilizirati regulative i naravno svi raditi najbolje što znamo.

Svi koji se bave ekonomijom na bilo koji način, iskustveno, znaju da uspjeh dolazi od pojedinca, ne od vlade i vlasti. Nema tu posebne filozofije. Treba primjenjivati pozitivne stvari iz zemalja koje nas okružuju. Vlada nije ta koja stvara dodatna sredstva, niti resurse, ona ih samo distribuira. Zato trebamo ispravne, poštene i sposobne ljude koji će upravljati našim novcima, da bi ih bilo više za sve kategorije društva. Stvar je vrlo jednostavna. Mora se rasteretiti privatni sektor i osigurati olakšice, možda čak i poticaji u pojedinim sektorima.

Kako kaže poznati ekonomsita Artur Lafer, ako oporezujete ljude koji rade, kako bi plaćali one koji ne rade, dobijete veliku zonu sive ekonomije. Kada su ljudima manji porezi i nameti nemaju razloga ni da ih izbjegavaju. Kada minimilizirate regulative, kada omogućimo da se krenu dešavati prave i pozitivne promjene, to je onda vlo jednostavna ekonomija.

 

 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti