Vijesti / REGIJA

Iz Hrvatske tvrde: Visokoradioaktivni otpad se ne može i neće odlagati na Trgovskoj gori

26.01.2021. 08:20 / Izvor: Akta.ba

Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško uputio je saopćenje za javnost na temu uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada s ključnim informacijama o planovima zbrinjavanja otpada.

Što i kako će se skladištiti?

Republika Hrvatska je temeljem Međudržavnog ugovora s Republikom Slovenijom dužna zbrinuti polovicu otpada iz Nuklearne elektrane Krško, što prema trenutnim procjenama iznosi oko 3.000 m3nisko i srednje radioaktivnog otpada. 

Također je potrebno zbrinuti i institucionalni otpad koji nastaje radom u istraživanju, medicini i industriji, a Hrvatska će prema procjenama morati zbrinuti oko 100 m3takvog otpada. Procjene količina rađene su za period do 2060. godine, a institucionalni otpad je najvećim dijelom također nisko i srednje radioaktivni otpad.

- Na Čerkezovcu će se skladištiti isključivo nisko i srednje radioaktivni otpadu krutom stanju, čime se sprječava bilo kakvo curenje ili ispuštanje u okoliš. 

- Nisko i srednje radioaktivni otpad ima pretežno kratkoživuće radionuklide s kraćim vremenom poluraspada i takav se otpad može sigurno skladištiti i odlagati na dosta jednostavan način.

- Visokoradioaktivni otpad, u koji spada i istrošeno nuklearno gorivo (ING), se ne može i neće odlagati na Trgovskoj gori.

- Skladištit će se razni alati, mehanički dijelovi, zaštitna odjeća, filteri i slično, a prije skladištenja će proći propisnu obradu i kondicioniranje.

Gdje će se skladištiti?

Skladište za radioaktivni otpad je prostor u kojem se otpad skladišti na određeno vrijeme uz aktivni nadzor, a u bivšem vojnom objektu Čerkezovac bit će uspostavljena dva skladišta:

- Središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) i iskorištene izvore, za čiju će uspostavu biti provedena rekonstrukcija postojećih objekata. 

- Dugoročno skladište za radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, za koje će biti izgrađen novi objekt. 

Za izolaciju radioaktivnog otpada u skladištu ili odlagalištu, uvijek se koristi više barijerapri čemu svaka od barijera ima posebnu ulogu.

Barijere u skladištu čine: 

1) forma otpada (kruta, može biti stabilizirana betonskim ili drugom smjesom ili stavljena u dodatnu čeličnu kapsulu), 

2) čelična bačva u koju se smješta kapsula,

3) spremnik u koju se stavlja čelična bačva, 

4) armirano betonska građevina skladišta (temelji, podovi, zidovi),

5) dodatna ojačanja (barijere) od betonskih ili olovnih cigli sa nepropusnim premazima ili slojevima na podu i zidovima,

6) organizacijske mjere i procedure kojima se osigurava siguran rad skladišta

7) monitoring okoliša kojim se kontinuirano kontrolira i potvrđuje da nema ispuštanja u okoliš.

Gdje će se odlagati? 

Razlika između skladišta i odlagališta je u tome što se u skladištu radioaktivni otpad zbrinjava određeno vrijeme i pod aktivnim je nadzorom, dok se u odlagalištu zbrinjava na neodređeno vrijeme i nadzor je planiran u početnom periodu, bez izravnog pristupa otpadu.

Lokacija odlagališta još nije određena, a da bi se odredila potrebno je provesti istražne radove, procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi, te procjene rizika. Kriteriji za lokaciju, građevine i njihov smještaj, projektiranje, ali i uvjeti za dozvole razlikuju se za skladište i odlagalište. Uspostava odlagališta planirana je iza 2050. godine.

Sigurnost lokacije Čerkezovac od potresa

Trgovska gora (bivša vojarna Čerkezovac) je odabrana kao preferentna lokacija za skladište radioaktivnog otpada zbog skladišnih kapaciteta koji jamče potpunu tehničku sigurnost i ispravnost. Uz to, lokacija nije u poplavnom području i dovoljno je daleko od izvora pitke vode. 

Čerkezovac nije u zoni nominiranih aktivnih rasjeda, aprilikom nedavnog potresa svi objekti na Čerkezovcu ostali su potpuno neoštećeni. 

Mjerenja koja su provedena tijekom potresa 29.12.2020. godine pomoću seizmografa i akcelerografa pokazala su da jelokacija Čerkezovac imala manju akceleraciju odnosno ubrzanje tla od npr. Zagreba. Dok je u Zagrebu najveća akceleracija iznosila 2,43 m/s2, u Čerkezovcu je iznosila 0,49 m/s2.. 

Krajem 2015. godine provedena je ocjena potresne opasnosti na širem području Zrinske gore odnosno preliminarna procjena seizmičkog hazarda, a nakon donošenja Nacionalnog programa, provedena su mjerenja mikroseizimičkih nemira na samoj lokaciji te je u studenom 2020. godine postavljena seizmografska postaja koja je uključena u nacionalnu mrežu. Rezultati preliminarnih mjerenja i očitanja sa seizmološke postaje iskoristit će se, zajedno s planiranim istražnim radovima, za izradu seizmotektonske studije i detaljnijih analiza potresne opasnosti na lokaciji skladišta u Centru. 

Objekti skladišta radioaktivnog otpada gradit će se EUROKODU 7 i 8 i s povećanim faktorom sigurnosti kako bi mogli izdržati potres i veće magnitude od očekivanog i kako bi građevine u Centru bile sigurne od potresa visoke razorne moći.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti