Izet Bozalija: Trebamo svi biti ponosni na etiketu "Made in BiH"

Hoše komerc d.o.o. Sarajevo, jedan je od najstarijih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini. U protekloj 2016. godini uspješno je poslovao, zajedno sa svojim brendovima.

Sa razvojem tržišnih kapaciteta i promovisanjem domaće privrede nastavljaju i u ovoj godini, a o poslovanju i planovima razgovarali smo sa Izetom Bozalijom, vlasnikom i direktorom Hoše Komerc

Na tržištu postojite već 38 godina. Ispričajte nam kako ste se razvijali i navedite nam najveće uspjehe do sada?

- Sve je počelo 1979. godine, kada smo otvorili prvu trgovinu u sklopu porodičnog biznisa. Simbolično, u godini Olimpijade 1984., kada je Sarajevo bilo centar svijeta, osniva se firma Hoše komerc. Djelatnost firme je bila isključivo trgovina, sve do 1997. godine kada je otvoren proizvodni pogon – pakeraj zrnastih i praškastih proizvoda, te proizvodnja kafe Merka. U periodu od 2000. do 2014. smo otvorili još 7 maloprodajnih objekata, da bi došli do trenutne brojke od 9 poslovnica. Naravno da trebamo izdvojiti otvaranje tržnog centra u Hadžićima 2009. godine, uporedo sa izgradnjom novih proizvodnih hala u 2013. godini, pržionica dobija najnoviju mašinu za prženje i pakovanje kafe, te u isto vrijeme naš tim radi na modernizaciji postojećeg proizvodnog pogona za asortiman Bony. Kroz čitav ovaj period se uvijek radilo na poboljšanju uslova za rad, kroz ulaganje u postojeće objekte, praćenje svjetskih trendova u nabavci opreme za maloprodaju, stalnom unapređenju voznog parka radi mobilnosti naših uposlenika u distribuciji.

U protekloj 2016. godini Hoše komerc d.o.o. Sarajevo uspješno je poslovao. Da li se trend rasta uspjeha poslovanja nastavlja i u ovoj godini?

U protekloj godini smo bili na nivou rekordne 2015. godine, kada smo ostvarili prihode veće od 64 miliona KM. Izvršena je kompletna implementacija novog informacionog sistema u sve poslovnice Hoše komerca, što je dodatno doprinijelo pozitivnom iskustvu naših klijenata. Nastavili smo podržavati domaću privredu i u protekloj godini učešćem u kampanji «Kupujmo domaće», uvijek dajući prioritet domaćim brendovima u svim poslovnicama, jer kod nas domaći proizvodi imaju prednost na policama. U ovoj godini idemo korak dalje u tom smislu.

Hoše komerc u svom lancu ima 9 prodavnica. Da li je u planju širenje i otvaranje novih prodavnica? Kakvi su generalno planovi?

- Planiramo u narednom periodu povećanje broja poslovnica, ali više informacija ćemo objaviti kada budemo bliži ostvarenju plana. Ono što možemo istaknuti je da naš fokus ostaje Sarajevski kanton. Ovdje razvijamo posao zajedno sa našim sugrađanima već 38 godina, i tu želimo ostati. Želimo još više pomoći domaćoj privredi sa što je moguće konkretnijim efektom. Zato smo odlučili samostalno u svim našim prodavnicama uskoro pokrenuti posebnu kampanju koja će dodatno promovirati bh. proizvode.

Koliko ste zadovoljni pozicijom na tržištu i koliko je teško opstati među mnogo stranih kompanija?

- Mnoge domaće kompanije se nalaze u nezahvalnoj poziciji kada je u pitanju strana konkurencija. Važno je da iz dana u dan jača svijest o značaju kupovine domaćih proizvoda, ali i pokretanja privatnih biznisa. Potrošači sve više postaju svjesni da ako u domaćem tržnom lancu kupe domaći proizvod, oni su pomogli građanima Bosne i Hercegovine, tj. sami sebi. Takva trgovina multiplicira poslovnu saradnju svih dobavljača u lancu proizvodnje i prodaje, i generira cjelokupan razvoj koji jednu ekonomiju čini snažnijom i neovisnom. Jasno je da tada svi zajedno kreiramo uvjete za otvaranje novih radnih mjesta, bolju zdravstvenu zaštitu, škole i ceste, i viši standard življenja. 

U poslovnom svijetu izloženi ste konstantnim tržišnim izazovima. Da li u takvim uslovima mogu opstati samo jaki brendovi i stabilne kompanije?

- Upravo tako. Samo jaki brandovi imaju šansu da opstanu. I u tom pogledu primjetno je da domaći proizvođači investiraju sve više u brandove. Mi u Bosni i Hercegovini smo oduvijek znali napraviti kvalitetne brandove. Drago mi je da u posljednje vrijeme imamo na policima sve više domaćih kompanija koje nude novu vrijednost, sa kojom se svi zajedno možemo ponositi ne samo na domaćem, nego i na inozemnim tržištima. 

S druge strane, mi smo jednostavno osjetili da naši kupci žele kupovati domaće kvalitetne brandove. Ima u tome neke sinergije. Između kupaca, domaćih trgovaca i proizvođača. Svi zajedno želimo razvijati ekonomski patriotizam na snažnim temeljima. Zato su prodavnice Hoše komerc snabdjevene domaćom kvalitetnom robom i brandovima.

Koji su to problemi s kojim se najčešće suočavate prilikom poslovanja na bh. tržištu?

- Izdvojili bismo nelojalnu konkurenciju, zatim parafiskalne namete, kao i izmjene i  dopune zakona i pravilnika koje dodatno otežavaju poslovanje. Već odavno očekujemo rasterećenje privrede, nadamo se da će ono uskoro i doći. Stiče se utisak da se danas u Bosni i Hercegovini najbolje baviti uvozom. Domaći proizvođači su previše opterećeni, dok se s druge strane stimulira uvoz svega i svačega. Vrlo često to što se uvozi je sumnjivog kvaliteta.

Već nekoliko godina podržavate kampanje koje imaju za cilj promociju domaće proizvodnje i kupovinu domaćih proizvoda. Koliko su s druge strane građani dali podršku istoj?

- Već sam kazao da potrošači svakim danom jačaju svijest o potrebi kupovine i korištenja domaćih proizvoda i usluga. Ipak, postoji potreba da se ona i dalje jača. Napravljen je pomak u odnosu na prethodnih nekoliko godina. Uvjeren sam da će kako vrijeme odmiče u tom smislu stanje biti sve bolje. Mišljenja sam također da bi država trebala u potpunosti stati iza ovakvih projekata jačanja konkurentnosti domaće privrede. Ekonomski patriotizam do sada se gotovo isključivo razvijao kod građana i patriota ove zemlje, tj. potrošača, radnika i privrednika. Došlo je vrijeme da ekonomski patriotizam postane dio državne strategije unaprijeđenja i razvoja BH. privrede, od obrazovnog sistema, preko mjera za unaprijeđenje konkurentnosti,  javnih nabavki, pa do standardizacije kvaliteta i javnih kampanja koje promoviraju kupovinu domaćeg. Cilj takve jedne državne strategije trebao bi biti da svi zajedno budemo ponosni na etiketu «Made in BiH».  

Marketinške kampanje danas su postale nezaobilazne za izgradnju prepoznatljivog brenda. Koliko Vi ulažete u iste i šta je Vaš adut?

- Da biste postali brand potrebni su kvalitet, pošten odnos cijene i vrijednosti koju dajete na tržištu, ali marketinške kampanje, i korporativna komunikacija uopće. Svjesni smo naših prednosti i što je najvažnije, tržite ih prepoznaje. Kvalitetna usluga u prodavnicama Hoše komerc, korektna cjenovna politika, ponuda dostojna svačije želje i potrebe, stalne inovacije i modernizacija poslovanja, učinili su nas prepoznatljivim na tržištu. Tako će ostati i ubuduće. 

Put do uspjeha je trnovit, sa mnogo izazova i prepreka. Šta je Vaš recept za uspjeh?

- Kvalitet, kontinuitet, poštenje i ljubav prema poslu koji obavljate. Mi smo generacijama trgovci, to je ono što najbolje radimo. Moji sinovi su već uveliko uključeni u sve poslovne tokove naše firme gdje zajedno sa timom mladih menadžera već dobrim dijelom upravljamo ovom kompanijom. Na sličan način je i mene moj otac uveo u posao. Laganim koracima, ali uvijek prema gore. Imamo jednu stabilnost u poslovanju koju prepoznaju i naši uposlenici, koji također daju veliki doprinos uspjehu kompanije.

Šta je, po Vašem mišljenju, ključan faktor za uspjeh bh. privrede?

- Razvoj znanja prije svega. Korisno znanje koje će biti u stanju na kreativan način resurse koje imamo staviti u funkciju razvoja. Zato je potrebno napraviti neku vrstu generacijskog susreta i dogovora mladosti i iskustva. Uslovi na tržištu se mijenjaju svakodnevno, tehnologija jako brzo napreduje, potrebe potrošača zahtijevaju nove pristupe, i da bismo bili u stanju odgovoriti ovim zahtjevima, trebamo puno više ulagati u sticanje novih znanja. Bosanci i Hercegovci su vrlo vješti i inteligentni, od jednog umiju često napraviti dvoje ili troje. Mi zapravo po prvi put imamo šansu da razvijamo nešto što je naše. Zato sam uvjeren da ćemo uspjeti svi zajedno.

Hoše komerc d.o.o trenutno zapošljava 216 radnika, hoće li se taj broj povećavati?

- Do kraja godine planirano je otvaranje manjeg broja novih radnih mjesta. 

Razgovarala: Seida Bijedić