Izmjenama zakona omogućiti osnivanje štedno-kreditnih zadruga

14.12.2017. 14:14 / Izvor: Akta.ba
Izmjenama zakona omogućiti osnivanje štedno-kreditnih zadruga

Iako je još od 1900. godine u BiH bilo moguće osnovati štedno-kreditnu zadrugu danas to u Federaciji nije moguće jer to ne dozvoljava Zakon o bankama

Iako je u BiH još od 1900. godine bilo moguće pokrenuti štedno-kreditnu zadrugu trenutna zakonska rješenja u Federaciji to ne dozvoljavaju. 

Naime, u Zakonu o bankama stoji da nitko osim banke ne može baviti primanjem depozita ili davanjem kredita niti je u Zakonu kreditna zadruga prepoznata kao lice u financijskom sektoru.

U RS-u sa druge strane ta mogućnost je predviđena postojećim zakonom. Iz tog razloga mreža udruženja i kompanija koji su održali osnivačku skupštinu kreditno-štedne zadruge ''Iskra 1'', ali ona do danas nije registrirana zbog ne postojanja zakonskog okvira. 

O tome je bilo govora na današnjem okruglom stolu "Diverzifikacija kreditno-depozitnog sustava FBiH“ na kojem je istaknuta potreba uvođenja dodatnih izvora financiranja kakvi postoje u drugim zemljama.

Rasim Tulumić, predstavnik mreže za ekonomski razvoj BiH LEDnet, kaže da je osim izmjena Zakona o bankama koji daje bankama ekskluzvno pravo na pružanju usluga štednje i kreditiranja, potrebno donijeti i zakon o štedno-kreditnim organizacijama.

Fadil Novalić, premijer Federacije, izjavio je da je cilj današnjeg skupa traženje rješenja za ubrzaniji ekonomski rast Bosne i Hercegovine od onog koji trenutno imamo.

''Sada imamo rast od oko tri posto a potrebno nam je šest ili sedam posto da bismo uhvatili korak sa srednje razvijenim zemljama i Europskom unijom. Za to su bitni izvori financiranja, ali i pristup resursima", rekao je Novalić.

Predsjednik Ekonomskog vijeća Vlade FBiH Vjekoslav Domljan naveo je da u BiH mora uvesti druge izvore financiranja kakvi postoje u drugim zemljama poput štedionica, štedo-kreditnih zadruga i štedo-kreditnih asocijacija.

''Treba imati u vidu da je stopa štednje Bosne i Hercegovine negativna i iznosi od -1 do -5 posto BDP-a ali zahvaljujući doznakama i uvozu štednje pretvaramo je u pozitivnu od oko 10 posto BDP-a, dok je u zemljama s kojima možemo porediti BiH oko 33 posto BDP-a. Pred nama je dug put jer bez diverzifikacije štednje nema investicija od kojih ovisi napredak'', naglasio je Domljan.

Istaknuo je da trenutni rast od 2-2,5 posto nizak te da minimalno trebamo imati rast od sedam posto kako bi mogli stići države koje su ispred nas.

Čak i kada bi godišnje imali stopu rasta od sedam posto tek za 25 godina bi mogli stići zemlje ekonomska čuda kao što su Južna Koreja, Japan i sl. Ako bi imali stopu rasta od 10 posto za sedam godina bi mogli stići države kao što su Slovačka, i druge zemlje Istočne Europe.

Naravno, to se ne može dogoditi bez ulaganja u inovacije u šta BiH trenutno ulaže 0,2 posto od BDP-a.

Domljan ističe da ulazak u EU ne mora biti primarni cilj BIH nego dostizanje statusa zemlje visokog standarda. Navodi da za to nije bitno koliko je zemlja mala ili ima li model currency board-a ili nema. Tome u prilog idu iskustva zemalja kao što je Južna Koreja, Japan i Litvanija i dr. malih zemalja koje imaju značajnu stopu razvoja.

Direktor Instituta svjetske grupe štedionica i maloprodajnog bankarstva Ian Redcliffe kazao je da su lekcije iz financijske krize koja je pogodila svijet 2008. pokazale da su financijski sektori s diverzificiranim institucijama najbolje prošli.

Dodao je da većina banaka koje on predstavlja nisu bile pogođene krizom jer nisu trgovale obveznicama visokog rizika koje su proširile krizu po svijetu, ali su ipak bile pogođene posljedicama financijske krize.

Redcliff navodi da je inicijativa za pohvalu jer nastoji istražiti mogućnosti za uspostavljanje lokalnih financijskih institucija. 

Okrugli stol se održao u sklopu projekta ''LEDnet za bolje poslovno okruženje'' kojeg provodi Nezavisni biro za razvoj – (NBR) Gradačac i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar.

D.K.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti