Izostaće veća selidba hrvatskih tvrtki u BiH

Hrvatske prehrambene firme, zbog održavanja socijalnog mira u toj zemlji, ipak neće masovno seliti svoje pogone u BiH, iako će se s izlaskom iz zone slobodne trgovine CEFTA i ulaskom u EU od 2013. suočiti s poslovnim teškoćama u regionu, smatraju bh. analitičari.

Nedavnu odluku koncerna "Swisslion" o premještanju proizvodnje biskvita iz Siska u Trebinje, doživljavaju više kao izuzetak na koji se odlučio njen srbijanski vlasnik, biznismen Rodoljub Drašković, nego put koji će slijediti većina domicijelnih hrvatskih firmi.

Sličan potez do sada je povukla samo kompanija "Franck", koja je u Grudama proširila pogon za preradu kafe. Iako je bilo spekulacija o preseljenju proizvodnje zagrebačkog "Kraša" u prijedorsku "Miru", mesnih industrija "Gavrilović" i PIK Vrbovec u prijedorski "Impro", zatim Tvornice duhana Rovinj i "Podravke", od toga za sada nije bilo ništa.

Ekonomista Goran Račić kaže da je iz više razloga teško očekivati privredni "iseljenički talas" iz Hrvatske prema BiH najavljivan proteklih mjeseci zbog predstojećih carinskih opterećenja na izvoz hrvatske robe u BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Moldaviju.

"Pojedinačnih slučajeva će sigurno biti, ali ne treba da budemo u zabludi da će doći do velikih investicija. Prvi razlog je to što hrvatska industrija ima vlastitih problema s uposlenošću kapaciteta, a drugi što Vlada u Zagrebu neće dozvoliti masovno preseljenje pogona u BiH, jer bi to bilo pogubno za tamošnju privredu i dovelo do gubitka radnih mjesta", ocjenjuje Račić.

Duljko Hasić, ekonomista u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, takođe, smatra da vlasnicima hrvatskih prehrambenih firmi pri odlučivanju neće dominirati finansijska računica, kako to zahtijeva poslovna logika, već ekonomski i socijalni momenat u toj zemlji.

On navodi da će sa izlaskom iz CEFTA hrvatski proizvođači iz oblasti hrane i pića, prvenstveno mlijeka, mesa i prerađevina, plaćati carinu na izvoz u BiH od pet do 15 odsto, konditorskih proizvoda 15 odsto i duvanskih prerađevina 18 odsto. Te dažbine će, takođe, povećati osnovicu za plaćanje PDV-a, što će dodatno smanjiti njihovu konkurentnost.

Hasić napominje da je, ipak, ostalo još vremena za tamošnje privrednike da donesu "ispravnu odluku", ukazujući da su analize pokazale da će hrvatski agroindustrijski sektor izlaskom iz CEFTA na godišnjem nivou izgubiti 220 miliona dolara s obzirom na to da neće biti konkurentni na zahtjevom tržištu EU.

"Oni su svjesni da će uslovi i kriteriji u vezi s uvozno-izvoznom procedurim biti daleko rigorozniji ulaskom Hrvatske u EU. Striktno će se poštivati standardi i pravila, odnosno neće više imati mogućnost da, kao do sada u CEFTA, ignoriraju pojedine dogovore na štetu BiH", ističe Hasić.

Ukoliko i ne dođe do najavljivane privredne migracije, domaća prehrambena preduzeća bi, smatra, mogla profitirati tako što bi zauzela dio bh. tržišta koji su do sada držale jače hrvatske kompanije.