Izumitelj Elvir Čaušević: Izađite iz okvira "rad po satu"

20.08.2019. 12:42 / Izvor: Akta.ba
Izumitelj Elvir Čaušević: Izađite iz okvira 'rad po satu'

Ono što je posebno u njegovom radu jeste da je on izumitelje više od 20 patenata i patentnih aplikacija ali je i autor brojnih znanstvenih publikacija.

U okviru nedavno održane konferencije "Reconnect" čiji je cilj bio povezivanje investitora iz dijaspore sa lokalnim poduzetnicima svoje učešće dao je i bh. stručnjak iz oblasti menadžementa i elektroinženjeringa Elvir Čaušević koji je danas profesionalni investicijski bankar u Americi.

Čaušević je 1990. godine iz Sarajeva otišao u Ameriku gdje je završio svoje školovanje i od tada se njegova karijera razvija u smjeru vrednovanja i nastanka raznih patenata koji su danas neizostavan dio mnogih životnih procesa.

Ono što je posebno u njegovom radu jeste da je on izumitelj više od 20 patenata i patentnih aplikacija, ali je i autor brojnih znanstvenih publikacija.

U svom obraćanju putem video linka na spomenutoj konferenciji govorio je o tome kako iskoristiti bh. tehnološku ekspertizu za razvoj brendiranog i vlastitog proizvoda.

On je govorio i o tome kako kompanije ne smiju odmah težiti velikim investicijama. Potrebno je prvo dobro istražiti tržište, raditi na razvoju svog proizvoda, marketinški ga promovisati, a on će svoj uspjeh ili neuspjeh vremenom pokazati.

"Kad nije bilo projekata u okviru moje matične kompanije, ja sam polako gradio sebe i svoje projekte. Prvi je bio Audio screener koji je služio za ispitivanje mozga tj. moždanih signala EEG, taj signal pravi zvuk u uho i na taj način ispituje sluh kod beba. Taj projekat je krenuo kao znanstveni projekat koji je nastao uporedo sa mojim osnovnim poslom. Tokom vremena sam uspio dobiti novčana sredstva od američkog Aireforce jer ih je ovaj projekat zanimao kao dio za moguća ispitivanje njihovih vojnika. Nakon toga došli su investitori ali tek nakon što je projekat počeo da radi i da se gradi", kaže Čaušević.

U svom izlaganju je kazao da je najvažnije u svemu naći načina i vrijeme kako standardni project menadžment odvojiti u product development.

"Znači potrebno je uvesti kvalitetan marketing, naći tržište, u mom slučaju ja sam istražio da se u Americi rodi oko 4.000 beba koje imaju neki problem sa sluhom ili mozgom, našao sam ko finansira takva ispitivanja ali i ko su konkurentni. I u tom smjeru sam radio na razvoju i usavršavanju svog proizvoda. Radom sam shvatio, da se nakon onog mog do tada 100 posto posla oko inžinjeringa, sve svelo na 50 posto. Ostalo je otpalo na certifikate za kvalitetu, marketing, prodaju i sl.", pojašnjava Čaušević.

Kazao je da ovakav njegov način rada daje dobar primjer koji se treba prihvatiti kao savjet, da je na trenutno aktivne inžinjerske firme koje postoje u Sarajevu neophodno dodati još radnika, kreativaca, marketing stručnjaka, te da je neophodno napraviti dobar biznis plan i polako krenuti sa testiranjem tržišta za proizvode koji su u nastanku.

Podsjeća još jednom da nije neophodno odmah krenuti sa nekim velikim investicijama, te da male kompanije u razvoju i nastanku u tome često griješe.

"Moj prvi proizvod je startao od nule kao klasična inžinjerska firma, na kraju ga je kupila jedna velika američka kompanija koja je na osnovu njega napravila svoju drugu kompaniju. Taj proizvod se i danas uspješno prodaje i koristi.  Drugi proizvod koji sam napravio dijelom je nastao u Sarajevu. Riječ je o uređaju Snap koji radi ispitivanje moždanih signala tokom djelovanja anestezije . U saradnji sa hardver inžinjerima iz Sarajeva i softwer iz Tuzle a proizvodnjom u Srebrenici, nastao je ovaj proizvod koji je u Americi otkupljen za 20 mlr. dolara od strane Striker Medical. Brainscop je također još jedan od mojih proizvoda koji je dijelom nastao u BiH i Americi i nedavno su tek dobili dozvolu za proizvodnju", kaže Čaušević.

Svi ovi ali i mogi drugi izumi su kako Čaušević kaže nastali od nule predanim i temeljitim istraživanjem tržišta i društva, koji su uz pomoć marketinga došli do krajnjih korisnika i danas imaju svoju svrhu. 

Svi projekti Čauševića imaju jednu bitnu zajedničku karakteristiku a to je da su proizvodi  jednim dijelom ili potpuno razvijeni u Bosni i Hercegovini. 

Prethodno navedeni primjeri pokazuju da kombinovanje ekspertize stručnjaka iz BiH sa mogućnošću plasiranja proizvoda na inostrano tržište rezultira stvaranjem uspješnog biznisa. Biznis model primijenjen u ovom slučaju je sigurno jedan od onih na kojem bi se trebao graditi dalji razvoj bh. ekonomije.

Čaušević na kraju svog izlaganja kaže da u BiH ima mnogo pametnih i kreativnih ljudi. "Veliki su ovdje potencijali koje treba pametno iskoristiti", ističe on, dodajući da je neophodno da se domaće firme povežu sa međunarodnim tržištem jer čim prije izađu iz onog okvira "rad po satu" i okrenu se onome da stvaramo neki proizvod tim prije ćemo biti uspješniji.

Čaušević je danas izvršni direktor i suvoditelj savjetodavne skupine za Tech + IP u Holihan Lokey u vodećoj svjetskoj investicijskoj banci u Americi.

Nekada je bio izvršni direktor kompanije Black Stone IP-a, koja još uvijek ima svoje sjedište u Sarajevu. Riječ je o dijelu investicijske banke koja se fokusirala na vrednovanje i trgovanje Tech + IP imovinom i savjetovala globalne klijente u tehnologiji u vezi s licenciranjem IP-a, parnicama i stvarima vezanim za transakcije.

Prije toga bio je izvršni direktor prakse strateških savjetodavnih usluga Ocean Tomo IP Consultancy i vršio je stručna savjetovanja o pitanjima vezanim za kršenje patenata, licenciranje, finansijsko restrukturiranje, ulaganja i razne ekonomske štete.

Čaušević ima zvanje B.S., M.S. i doktora znanosti na području elektrotehnike sa Sveučilišta Washington u St. Louisu, te doktora znanosti na Kalifornijskom sveučilištu, Hastings College of Law, sa formalnom obukom iz računovodstva, ekonomije i finansija. Ima također licencu zastupnika za investicijsko bankarstvo i opću licencu zastupnika za vrijednosne papire u Kaliforniji.

I.M.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti