Izvještaj OSCE: Niska stopa osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije

24.11.2020. 12:22 / Izvor: Akta.ba
Izvještaj OSCE: Niska stopa osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije

U 2019. godini, tužilaštva su podigla samo jednu optužnicu u predmetu visoke korupcije.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini objavila je "Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti", u kojem se navodi da je došlo do zatajenja krivično-pravnog sistema koje je dovelo do de facto nekažnjivosti za počinioce brojnih teških djela.

Misija je do nalaza došla praćenjem rada pravosudnog sektora i zasnivaju se na analizi 302 predmeta korupcije praćena u 2019. godini.

Kako je navedeno u Izvještaju ukupna slika koju nudi praćenje teških predmeta korupcije (tj. onih predmeta koji su kategorizirani kao predmeti visoke i korupcije srednjeg nivoa) može se jednostavno opisati kao zatajenje krivično-pravnog sistema koje je dovelo do de facto nekažnjivosti za počinioce brojnih teških djela.

Broj optužnica u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa

U 2019. godini, tužilaštva su podigla samo jednu optužnicu u predmetu visoke korupcije. Iako je ovo isti rezultat kao i u 2018. godini, u obje ove godine zabilježen je nagli pad u poređenju sa 2017. godinom kada je podignuto 10 optužnica u predmetima visoke korupcije. Predmeti korupcije srednjeg nivoa bilježe isti trend sa 15 podignutih optužnica za ovu kategoriju predmeta u 2019. godini, u poređenju sa 2018. (33 optužnice) i 2017. godinom (35 optužnica).

Tužilaštvo BiH i Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva RS (koji je uspostavljen u skladu sa Zakonom o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u Republici Srpskoj) nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u 2019. godini.10 Čak i u poređenju sa periodom 2017–2018. godina, u kojem je Tužilaštvo BiH podiglo optužnice u dva predmeta visoke i četiri predmeta korupcije srednjeg nivoa dok je Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva RS podigao samo dvije optužnice u predmetima visoke korupcije i jednu u predmetima korupcije srednjeg nivoa, za rad ovih specijalizovanih tijela u 2019. godini može se dati ocjena da je bio ispod svakog prihvatljivog standarda.

Stopa osuđujućih presuda

Kada je riječ o stopi osuđujućih presuda u okončanim teškim predmetima korupcije – još jedan pouzdan indikator o odgovoru pravosuđa na korupciju – općenito je pala u periodu od posljednje tri godine u sudovima u cijeloj BiH.

Ovo je posebno evidentno u stopi osuđujućih presuda po optuženom u predmetima korupcije srednjeg nivoa, koja je u ovom periodu sa 80 pala na 57 procenata. U ovoj kategoriji predmeta, broj optuženih koji su osuđeni u 2017. godini iznosio je 16, uz četiri optužena koji su oslobođeni krivice; u 2018. godini 15 optuženih je osuđeno, dok je osam oslobođeno krivice. U 2019. godini, poređenja radi, samo 11 optuženih je osuđeno (od kojih pet po sklopljenom sporazumu o priznanju krivice) dok je osam optuženih oslobođeno krivice.

Efikasnost – dužina postupka 

Kako se navodi u Izvještaju, iako je manje izražen nego u slučaju prethodna dva indikatora, trend u 2019. godini u odnosu na dužinu trajanja postupka takođe je negativan.

Dužina trajanja postupaka u predmetima visoke korupcije koji su okončani pravosnažnom presudom u stalnom je porastu od 2017. godine, s tim da je u 2019. godini dostigla 1351 dan, što je 4,5 puta duže od optimalnog roka kojeg je odredio VSTV BiH za završetak prvostepenog i žalbenog postupka (298 dana).46 Slika nije idealna, ali je neznatno bolja u slučaju predmeta korupcije srednjeg nivoa. Iako je trend ovdje varirao, prosječna dužina trajanja postupaka u ovim predmetima u 2019. godini – 939 dana – duža je nego u prethodne dvije godine.

Neprimjereno ponašanje pravosudnih institucija na državnom nivou

Posljednjih godina Misija je uočila da VSTV BiH nije jedina pravosudna institucija koja pokazuje znakove nepoštivanja principa odgovornosti, nepristrasnosti i profesionalnosti. Kao što je prethodno spomenuto, iste zabrinjavajuće tendencije ispoljavaju i Tužilaštvo BiH i Sud BiH. Odnos Tužilaštva BiH prema medijima i civilnom društvu pokazuje averziju prema nadzoru javnosti kada je riječ o radu na politički osjetljivim predmetima.

Mjere za koje Misija smatra da bi predstavljale prvi korak u ponovnom uspostavljanju određenog nivoa povjerenja u pravosuđe 

Istovremeno osiguravajući njegovu de jure i de facto nezavisnost od drugih grana vlasti:

1. Sve grane vlasti, kao i nevladine organizacije i donatori, trebaju težiti ka očuvanju i podsticanju nezavisnog istraživačkog novinarstva i uloge civilnog društva u propitivanju rada pravosuđa;

2. VSTV BiH, tužilaštva i sudovi trebaju javnosti omogućiti pristup smislenim i detaljnijim informacijama o istragama, krivičnom gonjenju i presuđivanju predmeta, pogotovo onih koji su od posebnog značaja za javni interes;

3. Zakonodavna vlast treba dati prioritet usvajanju izmijenjenog i dopunjenog zakona o VSTV-u BiH kako bi se uvele reforme usmjerene na jačanje integriteta u pravosuđu i disciplinskih postupaka - uključujući osiguravanje pune funkcionalne nezavisnosti UDT-a od VSTV-a BiH i uvođenje eksternog mehanizma za odlučivanje po tužbama - kako bi se osigurala odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija uz očuvanje uloge te institucije kao garanta sudske nezavisnosti;

4. Konačno, sve grane vlasti trebaju raditi na uspostavljanju, i to u najvišem rangu prioriteta, učinkovitog sistema za provjeru integriteta sudija i tužilaca, uključujući i putem provjere njihovih finansijskih izvještaja. 

Bez napredka

Konačni indeksni rezultat za odgovor pravosuđa na korupciju u BiH u 2019. godini ostaje izuzetno loš i iznosi 18,27 od mogućih 40 bodova. Prosječni rezultati u produktivnosti su 3,72, kapacitetu 3,50 i efikasnosti 3,59, dok je pravičnost jedina od četiri dimenzije s pozitivnim rezultatom - 7,46.

Od 15 preporuka izdatih u Izvještaju u 2018. godini, u pet preporuka Misija nije uočila nikakav napredak, za šest se može reći da je realizacija u toku, tri su djelimično realizovane, a samo jedna u potpunosti provedena.

Kod devet preporuka izdatih 2019. godine u Drugom izvještaju, Misija nije uočila nikakav napredak u odnosu na njih sedam, dok je provedba njih dvije u toku.

Ukupno gledajući, uzevši u obzir sve 24 preporuke zajedno, situacija je nezadovoljavajuća – napredak nije postignut u 12 preporuka, za osam preporuka realizacija je u toku, tri su djelimično realizovane i samo jedna u potpunosti provedena", zaključeno je u posljednjem dijelu izvještaja u kojem je analizirano praćenje provođenja preporuka iz prethodnih izvještaja.

O Indeksu učinkovitosti, provođenju mjera iz prošlih izvještaja i drugim faktorima, detaljno pročitajte u cjelokupnom Izvještaju.

  

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti