Jašarspahić: Izrazita je potreba za rasterećenjem privrede

04.01.2020. 10:56 / Izvor: Fena
Jašarspahić: Izrazita je potreba za rasterećenjem privrede

Predsjednik Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) Mirsad Jašarspahić ocijenio je da je 2019. u smislu privrednih kretanja bila prepuna izazova kojih će biti i u 2020. godini.

Predsjednik Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) Mirsad Jašarspahić ocijenio je da je 2019. u smislu privrednih kretanja bila prepuna izazova kojih će biti i u 2020. godini, kao i mogućnosti i šansi koje moramo iskoristiti.

"Na globalnom planu, odnosi velikih ekonomskih sila usložnjavaju trgovinske i druge odnose i dovode do nestabilnosti tržišta i do novih izazova za kompanije koje su u direktnoj vezi sa intenzitetom industrijske proizvodnje u zemljama EU, a prvenstveno Njemačke.  Ako samo posmatramo Bosnu i Hercegovinu, jedan od najvažnijih problema su različiti propisi u entitetima, što dovodi do toga da u BiH nemamo jedinstveni ekonomski prostor", naveo je Jašarspahić za Fenu.  

Isto tako, kako je dodao, doprinosi na plaće, kao i veliki broj parafiskalnih nameta, otežavaju poslovanje privrednih društava, što ih dovodi u nekonkuretnu poziciju sa kompanijama iz zemalja regiona. Nedostatak radne snage u zemljama EU, pojednostavljenje dobijanja radnih viza za Njemačku i politička nestabilnost u BiH, preme njegovim riječima,  značajno utiču na odliv produktivne radne snage, što predstavlja veliki izazov za BiH kao i za bh. kompanije.

Jašarspahić je kazao da je uvođenje kvota za izvoz čelika u EU  direktno pogodilo bh. kompanije i dovelo ih u težak položaj, te pokazalo da institucije BiH nemaju snagu da se izbore za status svojih izvoznika.

"Ne treba zaboraviti jednog od najvećih izvoznika koji je ugasio pogone, kompaniju Aluminij, čiji će se prestanak proizvodnje odraziti na rad mnogih kompanija koje se bile u poslovnim relacijama sa proizvodnjom aluminija. Još nemamo projekcije i konačne usporedbe oko energetskih i financijskih bilanci koje se tiču trgovine strujom u lancu i modalitetu snabdijevanja električnom energijom Aluminija Mostar", kazao je Jašarspahić.

Kada je riječ o proizvodnji, izvozu, broju radnika, kako je dodao, možemo reći da imamo snažan metalski, drvni, tekstilni sektor.

"Naravno tu je i građevina, proizvodnja prehrambenih proizvoda, poljoprivreda. Ne smijemo zaboraviti najbrže rastući sektor IT industriju, ali ni turizam koji posljednjih godina bilježi rekorde. Da bi se nastavili pozitivni trendovi u sektoru bh. automobilske industrije potrebno je značajnije uključivanje bh. proizvođača u razvojne i proizvodne projekte proizvodnje elektroautomobila", dodao je Jašarspahić.

Na sreću, kako je napomenuo, poslovni imidž koji je rezultat rada isključivo bosanskohercegovačkih kompanija ostao je na zadovoljavajućem nivou i dalje čini stabilnim relacije sa nama najznačajnijim industrijskim partnerima, a to je tržište Austrije i Njemačke.

Jašarspahić je naglasio da postoji izrazita potreba za rasterećenjem privrede.

"U FBiH je najveći tzv. poreski klin, tj. razlika između bruto izdvajanja po jednom radniku i iznosa novca koji radnik dobije. Vlada Federacije BiH je pripremila set zakona koji treba da regulišu ovu oblast. Usvajanjem Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak trebalo bi doći do poreskog rasterećenja privrede. Izmjene i drugih zakona kao što je Zakon o porezu na dobit trebaju dovesti do poboljšanja uslova za preduzeća čime će se povećati konkurentnost i osnažiti razvoj privrede", dodao je Jašarspahić.

Naveo je da je u 2019. mnoštvo zakona, strategija razvoja i drugih bitnih dokumenata čekalo na usvajanje u parlamentima u BiH. Svi problemi u privredi, a posebno oni u vezi konkurentnosti i produktivnosti, prema njegovim riječima, posljedica su mnogo faktora i svi su u domenu djelovanja nadležnih državnih institucija koje na osnovu koncentrisanih i sa stručnog aspekta obrađenih inicijativa kroz komorska udruženja trebaju donositi i kratkoročne i dugoročne mjere za pravilno usmjeravanje privrednih tokova. 

"Ekonomije koje su svoju konkurentnost zasnivale na konkurentnoj radnoj snazi moraju se okrenuti digitalizaciji, industriji 4.0, u protivnom mogu izgubiti poziciju koju imaju. Kod produktivnosti je slična situacija, inovacije, obrazovanje i moderne tehnologije su ključ za postizanje produktivnosti", kazao je Jašarspahić.

Odliv mlade radne snage vidljiv je u gotovo svim sektorima u BiH, a veliki broj kompanija zaustavio je svoje širenje proizvodnje zbog nedostatka radne snage.

"To je proces koji je pogodio veliki broj država, a nažalost u BiH je već deceniju aktuelan. Velike probleme imaju kompanije koje rade u sektoru transporta, metalskoj industriji, građevinarstvu, zdravstvu i u mnogim drugim sektorima. Olakšavanje odlaska u zemlje EU će dodatno potaknuti odliv radne snage i to je jedan zaista veliki izazov za sve nas koji se borimo da nam se privreda razvija. Svi nivoi u BiH koji se brinu o privredi će morati pojačati napore i donijeti mjere koje će obezbijediti ostanak u BiH dijela radne snage. Treba razmišljati i u uvozu radne snage iz manje razvijenih država, kao i modalitetima angažovanja eksperata iz mirovine za što postoje primjeri uspješnih praksi i u zemljama EU", rekao je Jašarspahić.

Najdeficitarniji profili zanimanja trenutno su, kako je dodao, vozači, zavarivači, CNC operateri, alatničari, sve vrste radnika u građevinskoj industriji, pekari.

"S druge strane budući da je obrazovanje u FBiH nadležnost kantonalnih nivoa , naše je mišljenje da se kroz saradnju kantonalnih komora sa kantonalnim ministarstvima i obrazovnim institucijama osigura fleksibilan sistem prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage", dodao je Jašarspahić.

Govoreći o planiranim aktivnostima PKFBiH u 2020. Jašarspahić je izdvojio inicijativu za formiranje konzorcija bosanskohercegovačkih firmi za iskorištenje kvote "domaće operative" u ugovoru za izgradnju bloka 7 u TE Tuzla, te  osnivačku skupštinu inžinjerske komore FBiH koja treba biti održana u januaru.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti