Jasmin Imamović, načelnik općine Tuzla - Deset godina poslije, niko ozbiljan ne osporava moje ideje

15.09.2012. 08:58 / Izvor: eKapija.ba
Jasmin Imamović, načelnik općine Tuzla - Deset godina poslije, niko ozbiljan ne osporava moje ideje

Izgradnja modernog postrojenja za prečišćavanje pitke vode i ukidanje redukcija vode nakon 70 godina, zaustavljanje daljnjeg tonjenja tla u Tuzli, izgradnja slanih jezera i slanih slapova najznačajniji su infrastrukturni projekti koju realizovani u protekloj deceniji u Tuzli, smatra načelnik ove općine Jasmin Imamović.

U intervju za eKapiju, Imamović između ostalog govori o tome kako se izborio sa poslijeratnim kolektivnim pesimizmom te kako su Slana jezera od ideje postala stvarnost.

U nedavno izdatoj publikaciji "Općina Tuzla - primjer uspješnog upravljanja lokalnim ekonomskim razvojem", navedeno je da je ova lokalna zajednica od "industrije na zalasku" postala općina sa visokim "unutarbosanskim i međunarodnim ugledom". U čemu se konkretno ogleda ovaj napredak?

U postratnom periodu Tuzla se susreće sa problemima strukturne naravi, ratne devastiranosti, zastarjelosti industrije i gubitka tržišta u zemlji i inozemstvu. Posljedice su velike i ogledaju se u složenom i neadekvatnom društveno-političkom uređenju (14 vlada, 2 entiteta i Distriktom Brčko, na stotine ministarstava i sl.), nedostatka državne strategije za postratnu obnovu i izgradnju, gubitku radnih mjesta, zatvaranju postojećih poduzeća, pa sve do pogrešne privatizacije.

Imajući ove i niz drugih problema u državi, u Tuzli smo se okrenuli vlastitim snagama i resursima, kako bi izašli iz ovih problema. Nakon mog izbora za načelnika općine Tuzla, pristupili smo analizi postojećih problema i potreba grada te smo nakon višemjesečnog rada (prvi u BiH) uradili i usvojili strategiju razvoja Tuzle do 2015 godine. Od tog perioda pa do danas, mi planiramo i realiziramo razne projekte iz oblasti komunalne privrede, poduzetništva, trgovine, turizma, novih tehnologija i nove ekonomije. U tim našim nastojanjima smo postigli odlične rezultate, što se najbolje vidi po ostvarenom GDP p.c. koji u 2010 g. iznosio 8.410 KM, i veći je od kantonalnog za 74,9 posto, a od federalnog za 27,8 posto.

To je imalo uticaja na standard i bolje uslove za život i rad građana Tuzle, što je prepoznala domaća i svjetska javnost, tako da je Tuzla primila na desetine priznanja i nagrada od domaćih i međunarodnih institucija i organizacija za razvoj lokalne zajednice.

Koje su bile ključne odluke koje ste morali donijeti, a koje su bile presudne za zapošljavanje, razvoj privrede i bolji standard građana?

Kao što je poznato poluge za ekonomski razvoj su u rukama viših nivoa vlasti (kantoni i entiteti). Nažalost, efekti za neki napredak se nisu osjećali, pa smo odlučili da vlastitim snagama ne čekajući više nivoe vlasti, pokrenemo izgradnju i razvoj grada. Donijeli smo blagovremeno strateške odluke i usvojili strateške pravce razvoja u skladu sa usvojenom strategijom razvoja Tuzle. Bilo je u proteklom periodu niz prepreka i problema, kao i teških odluka koje smo morali donijeti. Moji saradnici i ja donosili smo odluke koje su u to vrijeme pa i danas bile vrlo hrabre i vizonarske, što je od nekih snaga i pojedinaca primljeno sa nerazumijevanjem i oportunizmom. Napomenut ću samo neke odluke: Izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode i nakon 70 godina ukidanje redukcija vode u Tuzli, pretvaranje najružnijih lokacija koje su bile zapuštene u njajbolje lokacije u gradu na kojima smo izgradili jedinstvena slana jezera i slane slapove u centru grada, kontinuiran rad na pripremi lokacija zemljišta i druge dokumentacije za investitore, izgradnju sedam trgova, preko 25 parkova i igrališta, toplifikacije grada, zaštite kulturno-historijskog nasljeđa kao faktora razvoja, razvojne i inkubacine centre za nova radna mjesta, domaće i ino trgovačke lance u kojima se prodaje domaća roba, kao i poznate svjetske marke.

Na svim tim projektima u izgradnji, posao je našlo oko 2000 uglavnom građevinskih radnika, a nakon izgradnje u tim objektima su značajan broj Tuzlaka zasnovali stalni radni odnos. U to vrijeme, neki su osporavali ove odluke i projekte, ali na našu sreću sada svi hvale i slave te projekte, a velika većina građana bila je uz nas kada smo donosili odluke i realizovali projekte, koji su prije svega rađeni za bolji i ugodniji život svih građana, koji to sada cijene i ja sam im zahvalan na strpljenju, povjerenju i dosadašnjoj vrlo uspješnoj saradnji.

Kako se odvijao razvoj Tuzla od pretežno rudarsko- industrijske sredine u turističku i poduzetničku zonu?

Sjetite se kako je Tuzla izgledala 2002. godine. Velika industrija na zalasku, redukcije vode traju od 1931. godine, slijeganje traje preko 100 godina, grad, na svojoj sredini prekinut na pola. Sa sjevera ga ugrožava divlja deponija i močvara sa imenom češkog geodetskog instrumenta Pinga. Kod svakog ozbiljnijeg pljuska, močvara se izlijeva i plavi sjevernu saobraćajnicu, kad nastaje saobraćajni haos. Sa juga grad je bio opkoljen divljom deponijom na mjestu sadašnjeg Merkatora i grobljem autobusa i automobila na mjestu zgrade sa krivim tornjem, zgrade koju već zovemo "Titanik" i Robot-Avaz centra u izgradnji. Tad nismo imali ni trg Slobde, ni Soni trg, niti pijacu kod Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića. Slana Banja i centralni park bili su krajnje zapušteni. Odvoz smeća bio je na niskom nivou, kao i njegov tretman, pa su kontejneri bili prepuni i opkoljeni hrpama smeća. Nismo imali čak ni gradsku kuću, jer je stara bila napukla i u njoj su građevinski inspektori zabranili rad.Grad je bio ugrožen poplavama, a zrak nepodnošljivo zagađen, naročito zimi. Znao sam šta hoću i vjerovao da to i mogu. Samo mi je bilo potrebno da kolektivni pesimizam pretvorim u kolektivni optimizam i da Tuzla, nezadrživom brzinom krene naprijed. Bilo je potrebno prvo formirati tim saradnika a zatim ga motivirati i zajedno s njim pokrenuti Tuzlu. Danas, deset godina poslije, vidite da smo uspjeli. Nema redukcija vode, nema slijeganja, idemo velikom brzinom sa razvojem grana privrede o kojima prije, kao kolektiv, nismo ni razmišljali. Postali smo najatraktivnija ljetnja turistička destinacija u BiH. Gradimo hotele i neprekidno primamo zahtjeve za gradnju novih. Nikad prije Tuzlu nije posjećivalo toliko ljudi iz zemlje i inostranstva. Imali smo nerazvijenu, a sada imamo razvijenu trgovinu, imamo najbolji tehnološki park na Balkanu, najveći inkubator malih i srednjih preduzeća u BiH, nekad najružnija historijska jezgra u BiH postala najljepša a u budućnosti, po našim projektima biće još ljepša.

Tuzla ima najljepše trgove i parkove u BiH, zrak je, zahvaljujući toplifikaciji, čist, vodotoci su regulirani i više nema poplava, noć smo pretvorili u dan i očigledno preporodili ovaj grad. Dakle, sačuvali smo uspješne tradicionalne pravce razvoja, iz ljubavi prema Tuzli crpili nove ideje, kreativnošću otvorili nove, nekad, za Tuzlu nezamislive razvojne pravce, grad učinili lijepim, udobnim za život i privlačan investitorima, čime smo obezbijedili neprekidnu gradnju nevjerovatno velikog broja komunalnih objekata, stambenih i poslovnih zgrada, danas smo najveće gradilište u BiH...Tuzla zaista, ide naprijed. I ne samo da ide naprijed, nego ide ispred.

Koje probleme ste zatekli u gradu kada ste imenovani za načelnika? U kakvom stanju ostavljate Tuzlu, ukoliko ne osvojite još jedan mandat?

Zatečene probleme sam spomenuo u prethodnom odgovoru. Tuzla je danas preporođen grad. U njemu su riješeni najveći problemi ali svi problemi još nisu riješeni. Neće ni svanuti dan kada ćete za jedan, bilo koji grad, moći kazati da problema i posla više nema. Treba sačuvati izgrađeno, spasiti javnu imovinu od nasrtaja tajkuna koji bi htjeli da imovina svih građana postane samo njihova imovina, svakodnevno i danonoćno čuvati i održavati izgrađeno i graditi novo. Sve postignuto može propasti ukoliko na mjesto načelnika dođe osoba koja bi dopustila privatizaciju, koja ne cijeni i prema tome ne bi održavala izgrađeno, koja ne vjeruje u započete pravce razvoja Tuzle i koja bi ih zaustavila. Budućnost Tuzle je u rukama građana Tuzle na ovim, ali i svakim budućim lokalnim izborima. Važno je da su toga svjesni i da svake četiri godine izađu na izbore i štite razvoj Tuzle, imovinu svih građana od privatizacije, tj. svoju imovinu, da brane do sada izgrađeno i očekuju daljnji razvoj i gradnju.

Koliko je iznio budžet općine Tuzla kada ste imenovani za načelnika, koliko on danas iznosi?

Budžet općine Tuzla 2001. godine iznosio je 19,1 miliona KM, a 2012. planirani budžet iznosi 51,3 miliona KM, što je više u odnosu na 2001. za 2,7 puta. Ovo povećanje bi bilo veća, ali nažalost zbog krize koja je zahvatila i našu zemlju to se odrazilo i na rasta budžeta općine Tuzla. Rast budžeta je uglavnom rezultat zakonitog, efikasnog, poštenog i transparentnog rada općinske administracije, jer smo zahvaljujući pripremljenim lokacijama zemljišta i projektima obezbijedili veću atraktivnost za investitore koji su radije investirali sredstva u Tuzli nego u nekim drugim općinama u BiH. Također treba napomenuti, da mi od FBiH po osnovu zakona dobijamo svega 8,5 posto sredstava budžeta, iako je poznato da 85 posto svih potreba, građani ostvaruju na nivou lokalne zajednice, zbog čega smo tražili i tražima da se zakon izmijeni i lokalne zajednice stave u bolji položaj kako bi mogli obezbijediti bolje uslova života i rada naših građana. Istovremeno, po sadašnjem zakonu, budžet Sarajevskog kantona iz federalne kase dobija dupla sredstva u odnosu na ostale kantone i lokalne zajednice.

Ono što je važno, posebno u ova teška ekonomska vremena, budžet općine Tuzla je uravnotežen i likvidan. Sve projekte i ostale potrebe iz budžeta finansiramo uglavnom vlastitim sredstvima, sa minimalnim kreditnim zaduženjem koje iznosi (uključujući i kredite javnih poduzeća) manje od 5 posto, iako je zakonom dozvoljeno zaduženje za lokalne zajednice u FBiH do 10 posto, a u Republici Srpskoj do 18 posto od godišnjeg budžeta.

Iako za privlačenje stranih investitora uglavnom zadužena državna vlast koja je za taj posao osnovala Agenciju za promociju stranih investicija, nije zanemarljiva ni uloga lokalnih zajednica. Navedite nam najznačajnije strane investitore koji su poslovanje pokrenuli na području općine Tuzla?

Kontinuiranim razvojem, povećanjem udobnosti života, ljepote i atraktivnosti Tuzle, privučeni su investitori i njima stvoreni uslovi za gradnju. Samo u izgradnji stambenih i stambeno-poslovnih objekata, u zadnjih 10 godina u Tuzli je izgrađeno oko 1.250.000 m2 stambenog i poslovnog prostora, što sa općinskim projektima iznosi oko 2 milijarde KM. Tako na primjer, u Tuzli se gradi jedna od najvećih investicija u FBiH u oblasti turizma ("Mellain" centar), u iznosu od cca 120 miliona EUR-a, zatim tu su investitori, "Uni Bristol" Tuzla, "Bingo" Tuzla, SPO "Avaz" Sarajevo, "Merkator" Slovenija, "Tuš" Slovenija, "Babilon" Tuzla, "Robot" Sarajevo, "Tehnograd ing" Tuzla, "Tehnograd visokogradnja" Tuzla itd.

Koje administrativne i bilo koje druge olakšice imaju investitori, strani i domaći, za pokretanje biznisa i otvaranje novih radnih mjesta?Koliko je potrebno vremena da bi se registrovalo preduzeće na području općine Tuzla?

Registracija poduzeća nije u nadležnosti općine već viših nivoa vlasti i nadležnih sudova. Općina po zakonu za registraciju poduzeća izdaje dio potrebne dokumentacije i ta se procedura završi maksimalno do 7 dana, isto se odnosi i na obrte koji su u nadležnosti lokalnih zajednica. Pogodnosti i olakšice za investitore u Tuzli se ogledaju u zakonitom, transparentnom i efikasnom radu svih općinskih službi u čijoj su nadležnosti zakonom propisane procedure.

Sa Međunarodnom finansijskom korporacijom "IFC", koja je članica grupacije Svjetske banke, izvršili smo reformu općinskih administrativnih postupaka za građane i poslovni sektor. Tom reformom smo pojednostavili i skratili rokove za administrativne postupke, smanjili smo takse i naknade od 10-50 posto, i time poslovnom sektoru povećali konkurentnost i mogućnost reinvestiranja ušteda u nova radna mjesta. Nakon ove reforme direktne uštede poslovnom sektoru iznosit će preko 1 milion KM a za građane preko 300 hiljada KM godišnje, dok su indirektne uštede višestruko veće. Uveli smo elektronski registar kome će svi građani i poslovni sektor imati pristup, kako bi brže, jednostavnije i efikasnije ostvarili svoje potrebe, itd. Tako npr. rok za izdavanje građevinske dozvole iznosi 7 radnih dana, pod uslovom da su priložena sva potrebna dokumenta, a koja uglavnom izdaju institucije izvan lokalnih zajednica (energetska saglasnost, vodoprivredna saglasnost, projektna i dr. dokumentacija, itd.).

Građani Tuzle uglavnom se žale na nezaposlenost. Prema izvještaju CCI, broj zaposlenih na području općine Tuzla zaključno sa 31.12.2011. godine iznosio je 32.1788, što znači da na 1 zaposlenu osobu dolazi 4,1 stanovnika, odnosno 24,4 % od ukupnog stanovništva je zaposleno. Da li je za slabu zaposlenost "kriva" samo recesija ili ima odgovornosti vlasti?

Uspješnost u zapošljavanju (u ekonomiji i statistici) mjeri se stopom zaposlenosti ili nezaposlenosti u odnosu na ukupan broj radno sposobnog stanovništva. Stopa zaposlenosti u Tuzli iznosi 64,3% i veća je za 36 % od prosjeka kantona i za 18 % od prosjeka Federacije BiH.

Napominjem, da je stopa nezaposlenosti u Tuzli 35,7 posto, dok je u TK stopa nezaposlenosti 52,7 posto, a u F BiH 45,5 posto. Stopa nezaposlenosti od 35,7 posto u Tuzli, ne uključuje tz. sivu ekonomiju, koju procjenjujemo na 15-18 posto, iz čega proizilazi zaključak da je stvarna stopa nezaposlenih u Tuzli oko 20 posto. Također sam svjestan da nezaposlenost i od 5 posto je veliki problem i tome moramo dati prioritet u našoj državi, ali ako Tuzlu posmatramo u kontekstu sadašnje ekonomske krize i u odnos na ostale gradove u BiH, onda možemo reći da je Tuzla i po ovom pitanju među najuspješnijim u BiH.

Kao što je poznato, stepen zaposlenosti je u korelaciji sa ekonomskim razvojem, pa otud imamo da je nivo privredne razvijenosti (GDP) Tuzle, brži i veći u odnosu na prosjek TK za 75 posto, a u odnosu na prosjek Federacije BiH za 37 posto. Ili npr. Tuzla ima 8.422 registrovana subjekta koja privređuju, što je duplo više u odnosu na npr. Zenicu (mjereno na 1000 stanovnika).

Lokalna vlast nije nadležna za otvaranje radnih mjesta, ali jeste za stvaranje ambijenta za razvoj i zapošljavanje, u čemu smo postigli odlične rezultate, za što smo od strane međunarodne zajednice 2006 godine nagrađeni sa "BEACON STATUS" i proglašeni kao najuspješnija općina u BiH za lokalni ekonomski razvoj.

Ime načelnika Jasmina Imamovića van Tuzle i BiH većinom se veže za "fenomen" izgradnje slanih jezera. Kako ste došli na ideju da izgradite takvu vrstu kompleksa, kako je ona dočekana, koji su bili prelomni trenuci u procesu pretvaranja ideje u stvarnost?

Svi znamo u kakvom je stanju bio prostor na kojem se sada veličanstveni kompleks slanih jezera. Nisam mogao spavati, niti od sramote hodati gradom radi izlijevanja mutne vodurine sa prostora tadašnje Pinge. Uporno sam sazivao saradnike i stručnjake i tragao za rješenjem. Sugerirano mi je da se pojačaju pumpe i da napravimo rezervnu posudu, čiji bi nivo bio niži od nivoa cesta, kako se voda, prilikom kiša ne bi izlijevala na cestu, nego u tu rezervnu posudu. Kada sam im postavio pitanje šta ćemo sa vodom u toj rezervnoj posudi od nekoliko storina kvadrata površine, ona će se ustajati i pretvoriti u zagađenu, močvarnu akumulaciju. Oni su mi rekli da bi vodu bilo moguće prečišćavati, putem filterskog postrojenja ali će im tu biti problem desalinizacije vode. Onda sam rekao da slanu vodu nema niko osim Tuzle, da ćemo je filtrirati slanu i pretvoriti u kupalište i plažu. Kada sam saradnicima rekao da na tom prostoru vidim površinu slane vode od 21.000 kvadratnih metara, mnogi su zastali u čudu, i vjerovatno iz pristojnosti nisu izgovorili ono što im je bilo na pameti. U to doba, da će na mjestu Pinge, biti Slana jezera i plaže, vjerovale su mi samo dvije osobe: Kemal Kurević i Nedim Hrustambegović. Poslije su nailazili različiti otpori i podvale, teški fauli. Sve sam izdržao i san pretvorio u stvarnost. Sada slana jezera vide svi i u njih svi vjeruju. Slana jezera najveća su komparativna prednost Tuzle, najveći magnet za turiste i investitore i naša najveća razvojna šansa. Niko ozbiljan ih ne osporava. Sada bi, oni koji su moju ideju slanih jezera osporavali, pod maskom privatizacije, ukrali slana jezera od građana Tuzle, i pretvorili ih u svoje lično vlasništvo. Moji saradnici i ja sve smo uradili. Došli do ideje, realizirali ideju, kompleks slanih jezera proglasili javnim dobrom, tj. vlasništvom svih građana Tuzle i na ovim izborima, sve je do građana. Neka izađu na izbore i od prevaranata pohlepnika odbrane svoju imovinu.

Šta smatrate za najveće propuste Vaše uprave? Kada biste mogli vratiti vrijeme, koje biste stvari drugačije uradili?

Ja nikad nisam zadovoljan urađenim i vjerujem da je uvijek moguće uraditi više. Sve je rađeno prema Strategiji i u skladu sa finansijskim i vremenskim mogućnostima. Naravno, sve urađeno nije, a to su moji ciljevi za naredni mandatni period.

N.Voloder

TAGOVI:

Jasmina Imamović

općina Tuzla

prečišćavanje pitke vode

redukcija vode

tonjenja tla

slana jezera

slani slapovi

infrastrukturni projekti

lokalni ekonomski razvoj

lokalna zajednica

industrija na zalasku

ratna devastiranost

industrija

gubitak tržišta

društveno političko uređenje

državna strategija

radna mjesta

privatizacija

strategija razvoja Tuzle

komunalna privreda

poduzetništvo

trgovina

turizam

nove tehnologije

nove ekonomije

zapošljavanje

strateške odluke

oportunizam

investitori

trgovi

parkovi. igrališta

toplifikacija

kulturno historijsko nasljeđe

inkubacioni centar

trgovački lanci

domaća roba

svjetske marke

građevinski radnici

radni odnos

divlja deponija

močvara

Pingo

saobraćajnica

saobraćajni haos

Merkator

Titanik

Robot Avaz centar

trg Slobode

Soni trg

pijaca

Slana Banja

centralni park

odvoz smeća

građevinski inspektori

poplave

kolektivni optimizam

turistička destinacija

hoteli

tehnološki park

inkubator

mala i srednja preduzeća

historijska jezgra

vodotoci

ideje

kreativnost

komunalni objekti

stambene zgrade

poslovne zgrade

gradilište

mandat

tajkuni

imovina

budžet općine Tuzla

općinska administracija

zakon

federalna kasa

kreditno zaduženje

Agencija za promociju stranih investicija

Mellain

Uni Bristol

Bingo

SPO Avaz

Merkator

Tuš Slovenija

Babilon Tuzla

Robot Sarajevo

Tehnograd ing

Tehnograd visokogradnja

registracija preduzeća

obrti

Međunarodna finansijska korporacija

Svjetska banka

reforma

poslovni sektor

administrativni postupci

konkurentnost

reinvestiranje

uštede

elektronski registar

građevinska dozvola

energetska saglasnost

vodoprivredna saglasnost

projektna dokumentacija

nezaposlenost

Centri civilnih inicijativa

ekonomska kriza

ekonomski razvoj

nivo privredne razvijenosti

BEACON STATUS

pumpe

močvarna akumulacija

filtersko postrojenje

desalinizacija vode

kupalište

plaža

Kemal Kurević

Nedim Hrustambegović

komparativna prednost

javno dobro

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti