Javni gradski sabraćaj u Sarajevu dobija pametna tehnološka rješenja

24.04.2019. 09:50 / Izvor: Akta.ba
Javni gradski sabraćaj u Sarajevu dobija pametna tehnološka rješenja

Adnan Šteta, ministar saobraćaja u Vladi KS kazao je kako su pred ozbiljnim izazovom u cilju rješenja gradskog saobraćaja Sarajeva.

Moderne tehnologije svakodnevno zahvataju sve segmente društva. One ujedno poboljšavaju svakodnevni način ljudi u gradovima.

Amir Trokić, predstavnik kompanije Mastercard za BiH na panelu Urbana mobilnost - veća efikasnost za gradove i veća praktičnost za građane, koji je održan u okviru Jahorina eknomskog foruma 2019., kazao je kako kompaniji Mastercard kroz svakodnevni rad donose pametna globalna rješenja na sva tržišta u regiji.

Jedan od projekata koji se realizira jeste i bezgotovinska naplata karata u javnom gradskom saobraćaju kojim će uskoro biti pokriveno i Sarajevo.

"Iako je gotovina još uvijek dominantan način plaćanja u svim zemljama regije evidentan je rast bezgotovinskog plaćanja u posljednjim godinama i to je nešto na čemu konkretno radimo. Naš cilj je uvođenje bezgotovinskih društava. Imamo niz dobrih primjera iz naše prakse, jedan od njih je grad Beograd gdje smo u partnerskom projektu omogućili bezgotovinsko plaćanje voznih karata u svim vozilima javnog gradskog saobraćaja u ovom gradu. Nadam se da ćemo uskoro i u Sarajevu realizirati ovakav projekat", kazao je Trokić.

Mastercard trenutno radi na preko100-tinu sličnih projekata u gradovima širom svijeta.

Gradovi se danas razvijaju velikom brzinom, kako u pogledu stanovnika, tako i u pogledu onih koji ga posjećuju. Sve to dovodi do povećanja njihovih potreba, a jedini način da se odgovori na njihove zahtjeve jeste da se stanovnici stave u fokus, a da se na zahtjeve odgovori kroz neka moderna inovativna rješenja koja pružaju konkretne beneficije.

Pametni razvoj podrazumjeva korištenje modernih, fleksibilnih tehnologija koje za cilj imaju razvoj efikasnijih i građanima više prilagođenih gradova koji za zadataka imaju poticanje ekonomskog razvoja.

Trokić je kazao da je fleksibilna i efikasna urbana mobilnost dio jednog šireg koncepta pametnih gradova. To nije neko instant rješenje koje je prilagodljivo svima, to je jedan smjer razvoja koji je dugotrajan ali sprovodiv.

"Pod pametnim gradom podrazumjevamo grad koji je izgrađen na građanima prilagođenoj infrastrukturi uz neke prihvatljive operativne troškove. Pametni razvoj kao glavni cilj imam poboljšanje života stanovnika grada, na način da ga učini jednostavnijim, komfornjim, lakšim i bržim", kazao je Trokić .

Grad Sarajevo i Ministarstvo saobraćaja KS rade na izradi jednog cjelovitog pametnog rješenja koje treba donjeti poboljšanja u javnom saobraćaju i prevozu putnika u Sarajevu, što je ujedno i prvi korak kao stvaranju pametnog urbanog grada.

Adnan Šteta, ministar saobraćaja u Vladi KS, kazao je kako su pred ozbiljnim izazovom u cilju rješenja gradskog saobraćaja Sarajeva.

"Riječ je o trenutno tri faze na kojima aktivno radimo, prva je rješenje problem GRAS-a, drugo je sprovedba projekta elektronske naplata karata u svim vozilima gradskog prijevoza koji će se u naredne dvije godine u potpunosti implementirati a kao treća jeste ekološki dio saobraćaja kroz uvođenje više takvih vozila ali i unaprjeđenjem infrastrukture", kazao je Šteta.

Dodaje da je tu još puno stvari koje se trebaju posložiti kako bi građani dobili ono što zaslužuju, a to je redovan, ugodan i kvalitetan gradski prevoz.

Ono što je na prvom mjestu jeste Zakon o javnom prevozu u KS.

"U KS ne postoji zakon o javnom prevozu, ono što je naš cilj jeste da se u ovoj godini zakon mora dovesti i sprovesti, a Vlada KS već sprovodi određene korake. Zbog  nedostatka zakonskih reulativa i ne postojanja nikakvih konkretni podataka o saobraćaju, putnicima, linijama i slično ne mogu se poduzimati nikakvi dalji koraci koji bi doprinjeli boljoj saobraćajnoj strukturi. Potrebni su kvaliteni podaci da bi se zauzeo određeni korak", rekao je Šteta.

U BiH postoji niz kompanija koje koriste neki vid pametnih rješenja pa tako i elektronske naplate karata. Centrotrans bi u Sarajevu mogao postati prva kompanija koja bi trebala preći na moderni način naplate koji je baziran na platnim karticama.

Safudin Čengić, direktor kompanije Centrotrans Eurolines kazao je da njihova kompanija svakodnevno teži ka inoviranju u saobraćaju.

Nažalost država do sada nije prepoznala značaj uvođenja elektronske naplate karata.

"Kada se sumiraju svi podaci država bi od ovakve vrste naplate imala najveću korist, jer se svi novčani tokovi svode na pravi transparentan način, nema sive ekonomije. U kompaniji smo pokrenuli taj projekat, planirali smo određana novčana sredstava za potpuno novi sistem koji je primjenjen u večini gradova EU pa s nadamo da će u narednih par mjesec biti i u našim vozilima. Za bezgotovinsko plaćanje smo se odlučili jer je naš grad veliki ekonomski i turistički centar i prevoz je jedan od glavnih segmenata ljudi koji dolaze u naš grad", pojašnjava Čengić.

S obzirom da su problem prilikom kupovine karata stalni, kako on kaže, često je kartu moguće kupiti samo kod vozača, ovakav princip će uvoliko olakšati taj sistem, a naplata će biti dosta lakša i brža, uz pomoć bezgotovinskog plaćanja.

"Nova tehnologija će omogućiti Loyaliti kartice koje omogućavaju da kupite 30 vožnji uz određeni popust, a sigurno će ovakav nači privući dosta novih putnika, koji možda sada koriste osobne automobile, a tako će se i smanjiti gužve i eventualna zagađenost. Ovakav način bezgotovinske naplate ubrzat će vrijeme zadržavanja autobusa na stanicama, koji sada nastaju prilikom naplate karata", kazao je Čengić.

Čengić misli da će se vrlo brzo pokazati prvi efekti od takvog načina naplate, dosta je tu benefita koje ove nove tehnologije donose kazao je. Dodaje da bez inovacija i novih tehnologija nema napretka, u Centrotransu su davno postali svjesni toga i vjerovatno je to razlog zbog čega su 70 godina na tržištu uspješan prevoznik.

I.M.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti