Javno-privatni dijalog ključan za poboljšanje stanja u poljoprivredi

Poljoprivredno-prehrambeni sektor je jedan od onih u kojem BiH ima najveći potencijal za razvoj. To pokazuje i podatak da je on samo u prošloj godini ostvario izvoz od 932 milijuna KM unatoč nedovoljnim poticajima. Ovo pokazuje da bi, ukoliko se uvedu poticajne mjere koje bi omogućile brži razvoj ovaj sektor mogao mobilizirati veliki broj zapošljavanja. 

Kako bi se unaprijedilo stanje u ovoj oblasti potrebno je uspostavljanje javno-privatnog parnerstva između nadležnih organa vlasti i privatnog sektora u području poljoprivrede.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u suradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom iz tog razloga danas u Sarajevu organiziralo poljoprivredno-prehrambeni forum na temu: 'Promocija javno-privatnog dijaloga'.

Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, navodi da im je cilj da se ovi sastanci sa privatnim sektorom organiziraju svakih šest mjeseci kako bi sagledali sve one što se konkretno uradilo.

Naveo je da naša zemlja uvozi 75 posto hrane koju koristimo, a 50 posto oranica je neobrađeno dok je prije rata ta situacija bila obrnuta jer smo u državi proizvodili hranu koja je zadovoljavala 75 posto potreba stanovništva. 

"Zemlja smo koja u regionu najmanje izdavaja za sektor poljoprivrede. Sa druge strane imamo brojne komparativne prednosti za razvoj ove grane koje možemo iskoristiti za plasiranje naših proizvoda na tražište EU", naveo je on.  

Govoreći o rješenjima koja bi popravila stanje u ovoj oblasti navodi da bi za poljoprivrednike bilo najbolje da postoji državno ministarstvo poljoprivrede i strategije ruralnog razvoja koja bi nam omogućila da dobijemo bespovratna sredstava EU za razvoj ove oblasti.   

"Očekujemo da se do kraja godine donese strategija rulnog razvoja BiH koja je preduvjet za dobivanje IPA grant sredstava za ruralni razvoj. Žao mi je što poljoprivrede kao sektora nema u Reformskoj agendi. Sve to govor da ovaj sektor nije u prioritetima za izdvajanje sredstava", naveo je Dedić.

Istaknuo je da će Ministarstvo nastojati osigurati mogućnost uspostavljanja sustava navodnjavanja za što više mjesta u FBiH, a  osigurali su i softver za platformu farmer.ba u sklopu koje će poljoprivrednici moći, elektronskim putem, vidjeti dokle se došlo sa njihovim zahtjevom za isplatu poticaja, te će nastojati naprijediti efikasnost isplate tih istih sredstava.

Adrian Neal, šef USAID/Sweden FARMA II projekta, navodi da im je cilj da današnje zaključke do kojih dođu sudioniki konferenciji pretvoriti u konkretne akcije.

''Kako god ti koraci bili mali potrebno ih je napraviti. Pokazat ćemo da je napredak moguć i da se partnerstvo može napraviti. Vjerujemo da će ovaj forum rezultirati  akcijama koje će biti realizirane u idućih 6 mjeseci'', naveo je Neal.

Jasminka Hadžiabdić, predsjednica upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH, kaže da je ovo jedan od ključnih momenata kada se još uvijek može spasiti ona proizvodnja jagodičastog voća koja je pokazala da ima velike šanse u izvoznom sektoru i zapošljavanju.

Od ukupnog izvora poljoprivrednog sektroa od 932 milijuna KM sektor voća i povrća čini 1/5 ili 173 milijuna KM tog izvoza.

"Iz ovoga se može vidjeti kolika je potreba spašavanja pojedinih sektora te uklanjanje svih nedostataka lanca koji nije povezao ključne aktere kao što su proizvođači, prerađivači i država. Imamo potencijal i ambijent. Vjerujem da će ovaj dijalog rezultirati time da se počne sa rješavanjem najbitnijih problema ovog sektora'', navela je ona.

Adin Fakić, direktor kompanije Milkos, navodi da otvaranje dijaloga znači stavljanje ovog pitanja od statusa problema u status izazova.

Ovo je prvi put da je privatni sektor, na ovakav način, sudjeluje u dijalogu sa javnim sektorom.

''Pokretanje dijaloga znači početak rješavanja problema. Nadamo se da ćemo redovitim sastancima u narednom razdoblju usugasiti svoje stavove i izvršiti pritisak na institucije da dobijemo ono što je nephodno za poboljšanje konkurentnost ovog sektora", navodi Fakić.

Neke od glavnih aktivnosti koje bi popravile stanje sektora su, prema njemu, povećanje proračuna za poljoprivredu, osiguranje pristupa nepovratnim sredstvima EU, osiguranje povoljnih kredita za poljoprivrednike, uvođenje plavog dizela i posebna porezna politika za poljoprivrednike koja bi dovela do smanjenja troškova u proizvodnji i povećanje konkurentnosti.