Jedina prava zaštita od poplava je osiguranje: Naplata štete za tri dana

28.05.2014. 10:40 / Izvor: eKapija.ba
Jedina prava zaštita od poplava je osiguranje: Naplata štete za tri dana

Prema uslovima osiguranja, osiguranik je dužan da prijavi štetu u roku od tri dana radi pravovremenog izlaska na izviđaj štete, naravno da taj rok u ovoj situaciji ne smatraju isključivim. Zakonski rok zastare potraživanja po šteti je tri godine od dana nastanka štete.

Nakon katastrofalnih poplava koje su zadesili našu zemlju, mnogi stambeni, ali i veliki broj poslovnih objekata su uništeni. Ogroman broj osoba ostao je bez domova, a veliki broj kompanija bez osnovnih sredstava za rad i izgubljenih radnih mjesta. Dok neki čekaju pomoć od države i strane donacije za saniranje poplavljenih domova i poslovnih prostora, oni koji su imali osiguranje, mogu već naplatiti dio štete. Portal eKapija je istražio kako teče proces naplate štete nakon poplava, koliko se dugo čeka, ko ima pravo naplate i koji je maksimalni iznos osiguranja koji se može naplatiti.

JAHORINA OSIGURANJE

Jahorina osiguranje kao sastavni dio Vienna insurance group iz Beča do sad ima prijavljeno oko 500 šteta, sa ukupnim iznosom prijavljene štete od 100 miliona KM. Kako kažu za eKapija.ba iako imaju godišnji prihod od cca 30 miliona KM, biće u mogućnosti da vrlo brzo i efikasno isplate sve štete klijentima koji imaju pravni osnov za to, odnosno koji su ugovorili rizik poplave.

"To smo u mogućnosti zahvaljujući prije svega tome što imamo veoma kvalitetan i kapacitetom veliki program reosiguranja za naše klijente po tzv. NAT CAT ugovoru koji pokriva ovakve nacionalne katastrofe. Kapacitet tog ugovora je 850 miliona eura, tako da ćemo mi vrlo lako platiti do sad prijavljenih 100 miliona eura. Zamislite kako bi bilo dobro da su svi oštećeni imali ugovoreno pokriće poplave, bili bi obeštećeni sa "stranim" parama bez donacija, pomoći i slično", kaže Miroslav Miškić, generalni direktor Jahorina osiguranje. Naravno, kako sam kaže, ne umanjuje značaj humanitarnih aktivnosti, u kojima i sami učestvuju. Ipak ističe da je jedina prava zaštita osiguranje, tako da smatraju da je došao trenutak kad se na tome mora ozbiljnije poraditi, jer je nemoguće stalno očekivati pomoć u ovakvim situacijama.

Za svaku prijavljenu štetu je dogovoren termin pregleda mjesta štete, u skladu sa brojem angažovanih ljudi i stanjem na terenu u smislu da li se povukla voda i da li je moguće izaći na mjesto štete. Dok se šteta procjenjuje na osnovu izvida štete na terenu, ugovorenih osiguranih suma i uslova osiguranja koji pokrivaju ovu vrstu šteta.

Pored fizičkih lica u Jahorina osiguranju je bio osiguran i veliki broj kompanija, koje su već prijavile svoje štete. Neke od tih kompanija su Natron Maglaj, Fabrika cementa Lukavac, Coca Cola Hadžići, Interlignum Teslić, Austrotherm Šamac, Termoklima Banja Luka, Celex Banja Luka itd. Isplata šteta se kreće od 3.000 KM do 80.000.000 KM.     

Prve štete se već obrađuju i narednih dana se očekuju prve isplate, uključujući i akontativnu isplatu od 5 mil € za Natron Maglaj, a ukupno rezervisani iznos se kreće oko 50 mil €, od čega je naveći dio namijenjen za pomenute priivredne subjekte. Procjena je da će se za fizička lica isplatiti iznos od oko 2,5 mil€.

"U većini vrsta osiguranja poplava je dopunski rizik koji se posebno ugovara uz paket osnovnih rizika (požar itd), s tim što imamo specijalne proizvode osiguranje kuća i stanova fizičkih lica, kod kojih je rizika od poplave u osnovnom paketu rizika. Gore pomenute kompanije su imale ugovorenu poplavu kao dopunski rizik ili u okviru all risk osiguranja", kaže Miškić.

Što se tiče šteta na automobilima, on kaže da ukoliko je ugovoreno kasko osiguranje automobila, u osnovnim opasnostima nalazi se i rizik poplave i to je pokriveno osiguranjem osim specijalnih isključenja.

Ukoliko je osiguranje zaključeno na ''prvi rizik'' do sume osiguranja i ukoliko je ta suma iskorištena u cjelosti, takva polisa više nema dejstvo i mora se zaključiti nova polisa, ističe naš sagovornik. 

Prema uslovima osiguranja, osiguranik je dužan da prijavi štetu u roku od tri dana radi pravovremenog izlaska na izviđaj štete, naravno da taj rok u ovoj situaciji ne smatraju isključivim. Zakonski rok zastare potraživanja po šteti je tri godine od dana nastanka štete.

On pak ističe da svijest građana o osiguranju kao vidu ekonomske zaštite imovine osiguranika nije dovoljno razvijena u BiH, a što je dijelom uslovljeno i lošim standardom. 

TRIGLAV OSIGURANJE

U Triglav osiguranju je do sada prijavljeno 12 šteta uzrokovanih elementarnih nepogodama koje su pogodile našu zemlju prethodnih dana. Da bi osiguranicima olakšali prijavu štete i ubrzali sam proces procjene, a time i isplate štete, u Triglav osiguranju Banja Luka su odmah organizovali mobilne ekipe za procjenu štete, koje su odmah drugi dan ovih nepogoda bile na terenu.

"Našim osiguranicima smo tako omogućili da pozivom na broj 066 117 226 mogu pozvati našu mobilnu ekipu, koja dolazi na lice mjesta, te odmah vrši prijavu i procjenu štete. Takođe, naši osiguranici štetu mogu prijaviti pozivom u našu kacelariju na broj 051 311 216, elektronskim putem na stete@triglavrs.ba, ili dolaskom u našu kancelariju za procjenu i likvidaciju štete koja se nalazi u ulici Mladena Stojanovića 111 u Banja Luci. Osiguranici koji nisu iz Banja Luke, mogu se obratiti našoj najbližoj kancelariji. Osiguranik treba da popuni zahtjev za naknadu štete te dostavi dokumentaciju koja je potrebna za identifikaciju osiguranika i utvrđivanju osnovanosti zahtjeva", kaže u razgovoru za eKapija.ba Biljana Lukić, voditelj odjela za marketing i PR u Triglav osiguranju.

Maksimalni iznos odštete zavisi od ugovorene sume osiguranja na polisi, a koja predstavlja gornju granicu obaveze osiguravača.

U redovnim okolnostim, štete se isplaćuju u roku 14 dana od datuma utvrđivanja osnovanosti i visine štete a za nematerijalne štete zakonski predviđen rok je 30 dana od datuma utvrđivanja osnovanosti i visine zahtjeva. Međutim, u Triglav osiguranju su svjesni da je u slučajevima ovakvih šteta najvažnija brza i efikasna usluga, zato u procesu obrade i isplate šteta prednost daju štetama nastalim usljed ove elementarne nepogode. Manja oštećenja na nekretninama i materijalnoj imovini isplatiće već sljedeći dan nakon obračuna, ukoliko je klijent saglasan s procjenom. U slučaju veće štete, Triglav osiguranje će isplatu štete vršiti u vidu akontacije za sanaciju, a ukupan iznos nakon konačnog obračuna štete.

Triglav osiguranje u najugroženijim područjima ima oko 750 osiguranika, koji u okviru svog osiguravajućeg pokrića imaju zaključen rizik poplave za pokretnu i nepokretnu imovinu u svom vlasništvu. Do sada imaju jedan zahtjev koji je kompletiran i na osnovu kojeg je, odmah sljedeći dan po obračunu, isplaćeno 10.000 KM.

"Nažalost, mnogo je ljudi u ugroženim područjima koji se jos uvijek bave egzistencijalnim problemima, i pretpostavljamo da nisu ni u prilici da nas kontaktiraju. Ali, broj zahtjeva za nadoknadu štete se svakodnevno povećava", kaže Lukićeva.

Ona ističe da osiguranje od poplava ne važi u onim slučajevima gdje polisa osiguranja ne pokriva rizik od poplave i bujice. Mnogo ljudi, usljed ovih poplava, ima i štetu od klizanja tla i odronjavanja zemljišta, što je, takođe, dopunska opasnost koja se posebno ugovara.

Zahtjevi za naknadu štete se dostavljaju po spoznaji o ostvarenju osiguranog slučaja, a u skladu sa ZOO osiguranik je dužan da osiguravaču u roku od tri dana od saznanja o ostvarenju osiguranog slučaja štetu i prijavi. Zbog vanrednih okolnosti, Triglav osiguranje Banja Luka je produžilo taj rok, te apeluju na sve osiguranike da što prije prijave štetu.

Lukićeva smatra da nedovoljna zastupljenost imovinskih osiguranja u našoj zemlji rezultat niskog nivoa životnog standarda građana, ali i nepostojanja svijesti među ljudima koliko je, zapravo, važno imati polisu osiguranja imovine.

"Većina naših građana s pojmom osiguranja susreće se jednom godišnje kada moraju produžiti svoju polisu obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Međutim, kada razmišljaju o osiguranju, najčešće mnogo vrijednije imovine, na umu imaju samo trošak. Nažalost, o koristima koje polisa osiguranja donosi razmišlja se tek kada se nesrećan slučaj dogodi i kada štetu nema ko da nadoknadi. Ne mora nam izgoriti kuća, stan ili proizvodni pogon da bi smo postali svjesni vrijednosti polise osiguranja. U tom smislu trebamo razmišljati i djelovati preventivno. Građani trebaju znati da za relativno malu sumu novca, u poređenju sa brojnim drugim izdacima, nerijetko daleko manje bitnim, mogu kupiti polisu osiguranja svoje imovine. Na primjer, osiguranje jednog stana ili kuće, kreće se već od 9KM mjesečno pa naviše", ističe naša sagovornica.

SARAJEVO OSIGURANJE

U Sarajevo osiguranje do sada se javilo 124 osiguranika za naplatu štete od poplava. Njihov tim na teren izlazi odmah, ukoliko je pristup objektu moguć. Obim štete se procjenjuje na osnovu zatečenog stanja na licu mjesta – popis uništenih, nestalih i oštećenih stvari. Dok iznos odštete zavisi od obima štete, a maksimalan iznos je onaj koji je osiguranik ugovorio na polisi osiguranja od rizika poplave i bujice (na „sumu osiguranja“ ili na „prvi rizik“).

U ovoj osiguravajućoj kući šteta se isplaćuje prema odredbama Uslova osiguranja – 15 dana od potpunog kompletiranja dokumentacije odštetnog zahtjeva.

Štete od poplave Sarajevo osiguranju je prijavio veći broj preduzeća-osiguranika, kao što su Elektroprivreda, BH Telecom, Isowood, Bingo, Sparkasse banka, Barsa trade, BH Gas, Doboj Putevi, Nord Star, Mepromex, Pharmamed, Poljorad, Gradiz, Komgrad, Almy...

Kod njih je rizik poplave, dopunski rizik u okviru osiguranja od požara i nekih drugih opasnosti i mora se posebno ugovoriti i platiti dodatna premija. Od rizika poplave mogu se osigurati objekti, oprema, zalihe robe, usjevi, voćnaci, životinje. Dakle, ako je ugovoren dopunski rizik.

"Ako osiguranik ima zaključenu polisu osiguranja i ugovoren dopunski rizik poplave, osiguranje ne važi samo ukoliko premija nije plaćena prema ugovorenoj dinamici. Prema zakonskim propisima, imovinska šteta se može prijaviti u roku od tri godine od dana nastanka, uz uslov da se osiguravaču  prilože dokazi o uzroku, vrsti  i obimu štete. Veliki je broj osiguranika (oko 9.000) koji imovinu osiguravaju u Sarajevo- osiguranju od osnovnih požarnih rizika (požar, udar groma, oluja...), međutim, od tog broja,  samo oko 5% (oko 450) osiguranika ima ugovoren dopunski rizik poplave", kaže za eKapija.ba Ermin Čengić iz službe Odnosi s javnošću i marketing u Sarajevu osiguranju.

Rizik poplave je rizik, koji  u okviru požarnih osiguranja, kao dopunski rizik, egzistira od osnivanja Sarajevo-osiguranja. Ipak nakon nedavnih poplava u BiH, broj zainteresovanih klijenata za ovu vrstu osiguranja se znatno povećao. 

A.Šulović

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti